Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.2 za Motorola 680x0
----------------------------------------------------
Bruce Perens
Sven Rudolph
Igor Grobman
James Treacy
Adam Di Carlo
verzija 2.2.19, 22. 11. 2000.
-------------------------------------------------------------------------------
Saľetak
-------
Ovaj dokument sadrľi instalacijske upute Debian GNU/Linux 2.2 sustava
za Motorola 680x0 (``m68k'') arhitekturu. Također upućuje na daljnje
informacije i informacije o maksimalnom iskoriątavanju vaąeg novog
Debian sustava. Postupci iz ovog dokumenta _nisu_ namijenjeni
korisnicima koji nadograđuju postojeće sustave; ako nadograđujete,
pogledajte Napomene izdanja za Debian 2.2
(http://www.debian.org/releases/2.2/m68k/release-notes/).
Obavijest o autorskim pravima
-----------------------------
Ovaj dokument se moľe distribuirati i mijenjati pod uvjetima GNU Opće
javne licence (General Public License).
(C) 1996. Bruce Perens
(C) 1996., 1997. Sven Rudolph
(C) 1998. Igor Grobman, James Treacy
(C) 1998.-2000. Adam Di Carlo
Ovaj priručnik je slobodan softver; moľete ga redistribuirati i/ili
mijenjati pod uvjetima GNU Opće javne licence (General Public License)
kako ju je objavio Free Software Foundation; ili verzije 2, ili (po
vaąem izboru) bilo koje kasnije verzije.
Ovaj priručnik se distribuira u nadi da će biti koristan, no _bez
ikakva jamstva_; čak i bez podrazumijevanog jamstva trgovinske
prikladnosti ili odgovaranja određenoj svrsi. Za detalje pogledajte
GNU Opću javnu licencu.
Primjerak GNU Opće javne licence je dostupan kao
`/usr/doc/copyright/GPL' u Debian GNU/Linux distribuciji ili WWW-om na
GNU-ovim stranicama (http://www.gnu.org/copyleft/gpl.html). Također
ga moľete dobiti pisanjem na adresu: Free Software Foundation, Inc.,
59 Temple Place --- Suite 330, Boston, MA 02111-1307, SAD.
Zahtijevamo da primjereno navedete Debian i autore ovog dokumenta u
svim materijalima izvedenim iz ovog dokumenta. Ako izmijenite i
poboljąate ovaj dokument, zahtijevamo da obavijestite autore ovog
dokumenta preko <debian-boot@lists.debian.org>.
-------------------------------------------------------------------------------
Sadrľaj
-------
1. Dobrodoąli u Debian
1.1. ©to je Debian?
1.2. ©to je GNU/Linux?
1.3. ©to je Debian GNU/Linux?
1.4. ©to je Debian GNU/Hurd?
1.5. Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta
1.6. Organizacija ovog dokumenta
1.7. UPOZORENJE: ovaj dokument je problematičan
1.8. O autorskim pravima i programskim licencama
2. Zahtjevi sustava
2.1. Podrľani hardver
2.2. Instalacijski mediji
2.3. Potrebna memorija i diskovni prostor
2.4. Periferije i ostali hardver
2.5. Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux
3. Prije nego počnete
3.1. Backupi
3.2. Informacije koje će vam biti potrebne
3.3. Namjeątanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju
4. Particioniranje tvrdog diska
4.1. Pozadina
4.2. Planiranje koriątenja sustava
4.3. Imena uređaja u Linuxu
4.4. Preporučena particijska shema
4.5. Primjeri particioniranja
4.6. Particioniranje prije instalacije
5. Metode instaliranja Debiana
5.1. Pregled instalacijskog procesa
5.2. Biranje pravog instalacijskog seta
5.3. Izvorni mediji za instalaciju u različitim dijelovima
instalacije
5.4. Opis datoteka instalacijskog sustava
5.5. TFTP
5.6. Diskete
5.7. CD-ROM
5.8. Hard Disk
5.9. Instaliranje NFS-om
6. Dizanje instalacijskog sustava
6.1. Parametri dizanja
6.2. Tumačenje kernelovih poruka pri pokretanju
6.3. Dizanje sustava s tvrdog diska
6.4. Instaliranje s CD-ROM-a
6.5. Dizanje TFTP-om
6.6. Problemi u postupku dizanja
7. Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju sustava
7.1. Uvod u `dbootstrap'
7.2. ``Napomene za ovu verziju''
7.3. ``Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa''
7.4. ``Konfiguracija tipkovnice''
7.5. Pred-učitavanje upravljačkih programa
7.6. Posljednja prilika!
7.7. ``Particioniranje tvrdog diska''
7.8. ``Inicijaliziranje i uključivanje swap particije''
7.9. ``Inicijaliziranje Linux particije''
7.10. ``Montiranje već inicijalizirane particije''
7.11. ``Instalacija kernela operativnog sustava i modula''
7.12. ``Konfiguracija modula podrąke uređajima''
7.13. ``Konfiguracija mreľe''
7.14. ``Instalacija osnovnog sustava''
7.15. ``Konfiguracija osnovnog sustava''
7.16. ``Omogućavanje izravnog dizanja Linuxa s tvrdog diska''
7.17. Trenutak istine
7.18. Postavite rootovu lozinku
7.19. Stvorite običnog korisnika
7.20. Podrąka za shadow lozinke
7.21. Izaberite i instalirajte profile
7.22. Logirajte se
7.23. Namjeątanje PPP-a
7.24. Instaliranje ostatka sustava
8. Daljni koraci i kamo nakon toga
8.1. Ako ste novi u Unixu
8.2. Kako se orijentirati na Debian
8.3. Literatura i informacije
8.4. Kompajliranje novog kernela
9. Tehničke informacije o boot-floppies
9.1. Izvorni kod
9.2. Rescue Floppy disketa
9.3. Zamjenjivanje kernela na Rescue Floppy disketi
9.4. Diskete osnovnog sustava
9.5. Izgrađivanje lokalizirane instalacije
10. Dodatak
10.1. Viąe informacija i nabavljanje Debian GNU/Linuxa
10.2. Linux Devices
10.3. Pogovor prijevodu
11. Administrativno
11.1. O ovom dokumentu
11.2. Pridonoąenje ovom dokumentu
11.3. Veći prilozi
11.4. Priznanje zaątitnih znakova
-------------------------------------------------------------------------------
1. Dobrodoąli u Debian
----------------------
Vrlo nam je drago ąto se odlučili isprobati Debian, i uvjereni smo
kako ćete uvidjeti da je Debianova GNU/Linux distribucija jedinstvena.
Debian GNU/Linux spaja visoko kvalitetan slobodni softver iz cijelog
svijeta, integrirajući ga u dosljednu cjelinu. Vjerujemo da ćete
uvidjeti da je rezultat doista bolji od pukog zbroja dijelova.
Ovo poglavlje pruľa pregled Debian Projekta i Debian GNU/Linuxa. Ako
već znate o povijesti Debian Projekta i Debian GNU/Linux distribucije,
slobodno preskočite sljedeće poglavlje.
1.1. ©to je Debian?
-------------------
Debian je potpuno dobrovoljna organizacija posvećena razvoju slobodnog
softvera i promicanju ideala Free Software Foundationa. Debian
Projekt je započet 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni
poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj
softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novom Linux kernelu.
Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u
početku financirala Free Software Foundation
(http://www.gnu.org/fsf/fsf.html) i na koju je utjecala GNU
(http://www.gnu.org/) filozofija, je tijekom godina narasla na
organizaciju od oko 500 _Debian Razvijatelja_.
Debian Razvijatelji su uključeni u raznolike aktivnosti, uključujući
uređivanje WWW (http://www.debian.org/) i FTP (ftp://ftp.debian.org/)
servera, grafički dizajn, legalna analiza softverskih licenci, pisanje
dokumentacije, i, naravno, odrľavanje softverskih paketa.
U interesu komuniciranja naąe filozofije i privlačenja razvijatelja
koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt je objavio
brojne dokumente koji opisuju naąe vrijednosti i sluľe kao vodiči
objaąnjenju bivanja Debian Razvijateljem:
* Debianov druątveni ugovor (http://www.debian.org/social_contract)
izraľava Debianove obaveze prema zajednici slobodnog softvera.
Svatko tko pristane poątovati Debianov druątveni ugovor moľe
postati odrľavatelj (http://www.debian.org/doc/maint-guide/).
Svaki odrľavatelj moľe u Debian uvesti nove programe --- ako oni
zadovoljavaju naąe kriterije slobode, a paket slijedi naąe
standarde kvalitete.
* Debianove smjernice slobodnog softvera
(http://www.debian.org/social_contract#guidelines) jasno i saľeto
izraľavaju Debianove kriterije slobodnog softvera. Ovo je vrlo
utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za
Open Source Free Software Guidelines
(http://opensource.org/osd.html).
* Debian Policy Manual (http://www.debian.org/doc/debian-policy/)
je opąirna specifikacija standarda kvalitete Debian Projekta.
Debian razvijatelji su također uključeni u brojne druge projekte; neki
su specifični za Debian, drugi uključuju neke ili sve članove Linux
zajednice. Neki primjeri su:
* Linux Standard Base (http://www.linuxbase.org/) (LSB) je projekt
kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će
omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da
lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za
Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
* Filesystem Hierarchy Standard (http://www.pathname.com/fhs/)
(FHS) je pokuąaj standardiziranja dizajna Linux datotečnog
sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da
koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o
tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux
distribucijama.
* Debian Jr. (http://www.debian.org/devel/debian-jr/) je interni
projekt, is an internal project, s ciljem da osigura da Debian
ima neąto ponuditi naąim najmlađim korisnicima.
Za općenitije informacije o Debianu pogledajte Debian FAQ
(http://www.debian.org/doc/FAQ/).
1.2. ©to je GNU/Linux?
----------------------
GNU Projekt je razvio ąiroki set alata slobodnog softvera za
koriątenje u Unix(TM) i Unixu sličnim operativnim sustavima kao ąto je
Linux. Ovi alati omogućuju korisnicima da obave zadatke koji seľu od
običnih (kao ąto su kopiranje ili brisanje datoteka sa sistema) do
kompliciranih (kao ąto je pisanje i kompajliranje programa ili
sofisticirano uređivanje u mnoątvu formata dokumenata).
Operativni sustav se sastoji od raznih osnovnih programa koji trebaju
vaąem računalu da bi komuniciralo i primalo upute od korisnika; čitalo
i pisalo podatke na hard diskove, trake, i printere; kontroliralo
koriątenje memorije; i pokretalo drugi softver. Najvaľniji dio
operativnog sustava jest kernel. U GNU/Linux sustavu, Linux je kernel
komponenta. Ostatak sustava se sadrľi od drugih programa, od kojih su
mnogi pisani od ili za GNU Projekt. Zbog toga ąto Linux kernel sam ne
čini operativni sustav, preferiramo koriątenje izraza ``GNU/Linux'' za
imenovanje sustava koje mnogi ljudi obično nazivaju ``Linux''.
Linux kernel (http://www.kernel.org/) se prvi put pojavio u 1991. g.,
kada je finski student računarstva Linus Torvalds na Usenet news grupi
`comp.os.minix' objavio ranu verziju kernela koji moľe zamijeniti
Minix. Pogledajte Linux povijest stranicu
(http://www.li.org/linuxhistory.php) Linux Internationala.
Linus Torvalds nastavlja koordinirati radom viąe stotina razvijatelja
(od kojih su nekolicina i iz Hrvatske, op.prev.) uz pomoć nekoliko
pouzdanih zamjenika. Izvrsne tjedne saľetke diskusija na
`linux-kernel' mailing listi moľete naći na Kernel Traffic
(http://kt.linuxcare.com/kernel-traffic/) stranicama. Viąe
informacija o `linux-kernel' mailing listi moľete naći u linux-kernel
mailing list FAQ-u (http://www.tux.org/lkml/).
1.3. ©to je Debian GNU/Linux?
-----------------------------
Kombinacija Debianove filozofije i metodologije i GNU alata, Linux
kernela, i drugog vaľnog slobodnog softvera formira jedinstvenu
softversku distribuciju pod imenom Debian GNU/Linux. Ovu distribuciju
čini puno programskih _paketa_. Svaki paket u distribuciji se sastoji
od izvrąnih datoteka, skripti, dokumentacije i konfiguracijskih
informacija, a ima i _odrľavatelja_ (eng. ``maintainer'') koji je
odgovoran za to da je paket aľuran, praćenje bug izvjeątaja, i
komunikaciju s `upstream' autorima pakiranog softvera. Naą vrlo velik
broj korisnika u kombinaciji sa naąim sustavom praćenja bugova
osigurava da se problemi brzo nalaze i ispravljaju.
Debianovo posvećivanje detaljima nam omogućuje izradu visoko
kvalitetne, stabilne i skalabilne distribucije. Instalacije se mogu
lagano konfigurirati da vrąe mnoge uloge, od golih firewall-ova,
znanstvenih desktop radnih stanica, pa do high-end mreľnih servera.
Osobina koja najviąe izdvaja Debian od drugih GNU/Linux distribucija
je njegov sustav rukovanja paketima. Ovi alati daju administratoru
Debian sustava potpunu kontrolu nad paketima instaliranima na tom
sustavu, uključujući sposobnost instaliranja jednog paketa ili
automatske nadogradnje cijelog operativnog sustava. Sustavu rukovanja
paketima moľete čak reći i o softveru koji se sami kompajlirali i koje
zavisnosti on ispunjava.
Kako bi zaątitio vaą sustav od ``trojanskih konja'' i drugih ątetnih
programa, Debianovi posluľitelji provjeravaju da su paketi doąli od
svojih registriranih Debian odrľavatelja. Odrľavatelji se također
jako trude podesiti pakete na siguran način. Ako se sa isporučenim
paketima ipak pojave sigurnosni problemi, ispravci su obično brzo
dostupni. S Debianovim jednostavnim sustavom osvjeľavanja paketa,
dobivat ćete i instalirati sigurnosne ispravke preko Interneta.
Osnovna, i najbolja, metoda dobivanja podrąke za vaą Debian GNU/Linux
sustav i komunikacije s Debian Razvijateljima, je kroz mnoge mailing
liste koje odrľava Debian Projekt (postoji ih viąe od 90, u trenutku
pisanja ovoga). Najlakąi način pretplate na jednu ili viąe tih lista
je posjeta Debianove stranice za pretplatu na mailing liste
(http://www.debian.org/MailingLists/subscribe) i ispunjavanje
formulara koji ćete tamo naći.
1.4. ©to je Debian GNU/Hurd?
----------------------------
Debian GNU/Hurd je Debian GNU sustav koji zamjenjuje Linux monolitni
kernel GNU Hurdom --- nizom servera koji rade povrh GNU Mach
mikrokernela. Hurd je joą nezavrąen, i nije prikladan za svakodnevnu
upotrebu, ali rad se nastavlja. Hurd se trenutno razvija samo za i386
arhitekturu, a portovi na druge arhitekture će biti napravljeni jednom
kad se sustav stabilizira.
Za viąe informacija pogledajte stranice Debian GNU/Hurd porta
(http://www.debian.org/ports/hurd/) i <debian-hurd@lists.debian.org>
mailing listu.
1.5. Nabavljanje najnovije verzije ovog dokumenta
-------------------------------------------------
Ovaj dokument se stalno obnavlja. Svakako provjerite stranice Debiana
2.2 (http://www.debian.org/releases/2.2/) za najnovije informacije o
izdanju 2.2 Debian GNU/Linux sustava. Nove verzije ovog
instalacijskog priručnika također su dostupne na njegovim sluľbenim
stranicama (http://www.debian.org/releases/2.2/m68k/install).
1.6. Organizacija ovog dokumenta
--------------------------------
Namjena ovog dokumenta je sluľiti kao priručnik novim korisnicima
Debiana. Pokuąava ąto manje pretpostavljati o vaąoj razini
stručnosti. Ipak, pretpostavljamo da (općenito) razumijete kako
hardver u vaąem računalu radi.
Stručni korisnici u ovom dokumentu također mogu naći zanimljive
referentne informacije, uključujući minimalne veličine instalacije,
detalje o hardveru kojeg podrľava Debianov instalacijski sustav, i
tako dalje. Ohrabrujemo stručne korisnike da čitaju samo dijelove
dokumenta.
Općenito, dokument je sloľen linearno, vodeći vas kroz instalacijski
postupak od početka do kraja. Evo tih koraka u instalaciji Debian
GNU/Linuxa i poglavlja ovog dokumenta koji se veľu uz svaki korak:
1. Saznajte odgovara li vaą hardver zahtjevima koriątenja
instalacijskog sustava, u Glava 2, `Zahtjevi sustava'.
2. Napravite backup svog sustava i obavite svo nuľno planiranje i
podeąavanje hardvera prije instaliranja Debiana, u Glava 3,
`Prije nego počnete'.
3. Ispravno postavljanje particija na vaąem sustavu je vrlo vaľno,
jer jednom kad zavrąite instalaciju, moľda ćete morati sa svojim
izborima duľe vrijeme. Particionirajte svoj tvrdi disk prema
opisu iz Glava 4, `Particioniranje tvrdog diska'.
4. Glava 5, `Metode instaliranja Debiana' predstavlja i raspravlja o
raznim načinima instaliranja Debiana. Odaberite metodu koja vam
se sviđa i pripremite svoj instalacijski medij kako je opisano.
5. Glava 6, `Dizanje instalacijskog sustava' opisuje dizanje
instalacijskog sustava. Ovo poglavlje također raspravlja o
postupcima za rjeąavanje problema ako ih budete imali.
6. Obavite početnu konfiguraciju sustava, o čemu govori Glava 7,
`Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju sustava'
(poglavlja Poglavlje 7.1, `Uvod u `dbootstrap'' do Poglavlje
7.13, ```Konfiguracija mreľe''').
7. Poglavlje 7.14, ```Instalacija osnovnog sustava'''.
8. Dignite vaą novoinstalirani osnovni sustav i prođite kroz neke
dodatne konfiguracijske korake, prema Poglavlje 7.17, `Trenutak
istine'.
9. Instalirajte ostatak sustava pomoću `dselect'a ili `apt-get'a, u
Poglavlje 7.24, `Instaliranje ostatka sustava'.
Kada jednom instalirate svoj sustav, moľete pročitati Glava 8, `Daljni
koraci i kamo nakon toga'. To poglavlje objaąnjava gdje naći viąe
informacija o Unixu i Debianu, te kako zamijeniti svoj kernel. Ako
ľelite izgraditi vlastiti instalacijski sustav iz izvornog koda,
pročitajte Glava 9, `Tehničke informacije o boot-floppies'.
Konačno, informacije o ovom dokumentu, te kako mu pridonijeti sadrľi
Glava 11, `Administrativno'.
1.7. UPOZORENJE: ovaj dokument je problematičan
-----------------------------------------------
Ovaj dokument je joą uvijek u prilično sirovom obliku. Poznato je da
je nepotpun, a vjerojatno sadrľi greąke, gramatičke probleme, itd.
Ako ugledate riječi ``FIXME'' ili ``TODO'', moľete biti sigurni kako
već znamo da poglavlje nije potpuno. Kao i obično, _caveat emptor_
(kupče, pazi se). Bili bismo vrlo zahvalni na bilo kakvoj pomoći,
prijedlozima i, pogotovo, prilozima.
Ne-x86 verzije ovog dokumenta bi mogle biti osobito nepotpune,
neprecizne i netestirane. Vaąa pomoć je stvarno potrebna!
Radne verzije ovog dokumenta se mogu naći na
http://www.debian.org/releases/2.2/m68k/install. Tamo ćete naći popis
svih raznih arhitektura i jezika za koje je ovaj dokument dostupan.
Izvorni kod je također javno dostupan; za viąe informacija o
pridonoąenju pogledajte Glava 11, `Administrativno'. Dobrodoąli su
svi prijedlozi, komentari, zakrpe, i bug izvjeątaji (koristite paket
`boot-floppies', ali prvo provjerite je li problem već prijavljen).
1.8. O autorskim pravima i programskim licencama
------------------------------------------------
Sigurno ste pročitali neke od licenci koje dolaze s većinom
komercijalnog softvera --- one obično kaľu da moľete koristiti samo
jedan primjerak programa na jednom računalu. Licenca Debian GNU/Linux
sustava uopće nije takva. Ohrabrujemo vas da instalirate Debian
GNU/Linux na svako računalo u vaąoj ąkoli ili radnom mjestu. Posudite
svoje instalacijske medije prijateljima i pomozite im u instalaciji na
njihova računala. Čak moľete načiniti tisuće kopija i _prodavati_ ih
--- ipak, uz nekoliko ograničenja. Vaąa sloboda u instaliranju i
koriątenju sustava je direktan rezultat toga ąto je Debian zasnovan na
_slobodnom softveru_.
Zvanje softvera ``slobodnim'' ne znači da nema autorskih prava, i ne
znači da se CD-i koji sadrľe takav softver moraju distribuirati
besplatno. Slobodni softver, među ostalim, znači da licence pojedinih
programa ne zahtijevaju od vas plaćanje povlastice distribuiranja ili
koriątenja programa. Slobodni softver također znači ne samo da bilo
tko moľe proąirivati, prilagođavati i mijenjati softver, nego da moľe
i distribuirati rezultat svoga rada. [1]
Mnogi programi u sustavu su licencirani pod _GNU_ _Općom javnom
licencom_, često nazivanom ``GPL'' (eng. General Public License).
GPL zahtijeva od vas da _izvorni kod_ programa učinite dostupnim kad
god distribuirate primjerak programa; to osigurava pravo vas,
korisnika, na mijenjanje softvera. Zbog tog uvjeta, izvorni kod za
sve te programe je dostupan u Debian sustavu.[2]
Programi iz Debiana koriste i nekoliko drugih oblika autorskih prava i
programskih licenci. Moľete pogledati autorska prava i licence svakog
paketa instaliranog na vaąem sustavu gledanjem u datoteku
`/usr/doc/<ime-paketa>/copyright' jednom instalirate paket na vaą
sustav.
Za viąe informacija o licencama te kako Debian utvrđuje je li softver
dovoljno slobodan za ulazak u glavnu distribuciju pogledajte Debianove
smjernice slobodnog softvera
(http://www.debian.org/social_contract#guidelines).
Najvaľnija zakonska obavijest je da ovaj softver dolazi _bez
jamstava_. Programeri koji su napisali ovaj softver učinili su to za
dobrobit zajednice. Ne daje se nikakvo jamstvo o prikladnosti
softvera za bilo koju danu svrhu. Međutim, budući da je softver
slobodan, ovlaąteni ste prema potrebi mijenjati softver tako da
pristaje vaąim potrebama --- i uľivati u prednostima drugih koji su
proąirili softver na taj način.
[1] Primjetite da Debian Projekt, kao pragmatičan ustupak korisnicima, ima
dostupne i neke pakete koji ne zadovoljavaju naąe kriterije slobode.
Oni nisu dio sluľbene distribucije, ipak, a distribuiraju se u
`contrib' ili `non-free' područjima Debian mirrora ili na nečijim
drugim CD-ROM-ovima; za viąe informacija o izgledu i sadrľaju Debian
FTP arhiva pogledajte Debian FAQ (http://www.debian.org/doc/FAQ/), pod
``The Debian FTP archives''.
[2] Za informacije o nalaľenju, otpakiravanju, i izgrađivanju binarnih
programa iz Debian izvornih paketa pogledajte Debian FAQ
(http://www.debian.org/doc/FAQ/), pod ``Basics of the Debian Package
Management System''.
-------------------------------------------------------------------------------
2. Zahtjevi sustava
-------------------
Ovo poglavlje sadrľi informacije o hardveru koji vam je potreban da bi
počeli koristiti Debian. Također ćete naći veze na daljnje
informacije o hardveru podrľanom od GNU-a i Linuxa.
2.1. Podrľani hardver
---------------------
Debian ne nameće nikakve hardverske zahtjeve iznad zahtjeva Linux
kernela i GNU skupova alata. Prema tome, bilo koja arhitektura ili
platforma na koju su preneseni Linux kernel, libc, `gcc', itd. i za
koju postoji Debian port, moľe raditi pod Debianom.
Postoje, ipak, neka ograničenja u naąem setu boot disketa ąto se tiče
podrľanog hardvera. Neke platforme podrľane u Linuxu moľda neće biti
direktno podrľane u naąim boot disketama. Ako je ovo slučaj kod vas,
moľda ćete morati napraviti svoju rescue disketu (pogledajte Poglavlje
9.3, `Zamjenjivanje kernela na Rescue Floppy disketi'), ili istraľiti
mogućnost mreľne instalacije.
Ovo poglavlje se ne trudi opisati sve raličite hardverske
konfiguracije podrľane za Motorola 680x0, nego sadrľi općenite
informacije i upućuje na mjesta s dodatnim informacijama.
2.1.1. Podrľane arhitekture
---------------------------
Debian 2.2 podrľava ąest arhitektura: Intel x86-bazirane arhitekture;
Motorola 680x0 strojeve kao ąto su Atari, Amiga i Macintosh; DEC Alpha
strojeve; Sun SPARC strojeve; ARM i StrongARM strojeve; te neke
IBM/Motorola PowerPC strojeve, uključujući CHRP, PowerMac i PReP
strojeve. Skraćeno ih se naziva _i386_, _m68k_, _alpha_, _sparc_,
_arm_ odnosno _powerpc_.
Ovaj dokument pokriva instalaciju za _m68k_ arhitekturu. Ako traľite
informacije o drugim arhitekturama, pogledajte Debian port
(http://www.debian.org/ports/) stranice.
2.1.2. Podrąka za CPU, matične ploče i grafičke kartice
-------------------------------------------------------
Potpune informacije o podrľanim M68000 baziranim (_m68k_) sustavima se
mogu naći u Linux/m68k FAQ-u (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html).
Ovo poglavlje samo ocrtava osnove.
m68k port Linuxa radi na bilo kojem 680x0 s PMMU-om (engl. Paged
Memory Management Unit -- jedinica za brigu o ostraničenoj memoriji) i
FPU-om (jedinica za pomičnu točku). To uključuje 68020 s vanjskim
68851 PMMU-om, 68030 i bolje, a isključuje ``EC'' seriju 680x0
procesora. Za potpune detalje pogledajte Linux/m68k FAQ
(http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html).
Četiri su glavne podvrste podrľanih _m68k_ strojeva: Amiga, Atari,
Macintosh i VME strojevi. Amiga i Atari su bili prva dva sustava na
koje je Linux portan; isto tako, to su dva najbolje podrľana porta
Debiana. Macintosh serija je podrľana nepotpuno, i od Debiana i od
Linux kernela; pogledajte Linux m68k for Macintosh
(http://www.mac.linux-m68k.org/) za status projekta i podrľani
hardver. BVM i Motorola VMEbus računala s jednom pločom su najnoviji
dodatak popisu strojeva koje Debian podrľava. Na portovima za druge
m68k arhitekture, kao ąto je Sun3 arhitektura i NeXT crna kutija, se
radi, ali Debian ih joą ne podrľava.
Molimo pogledajte dodatnu dokumentaciju koja je dostupna:
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/install.doc
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/install.doc.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/install.doc
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/install.txt
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/debian-mac.txt
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/install.txt
odvojena Motorola 680x0 dokumentacija
2.2. Instalacijski mediji
-------------------------
Debian se moľe instalirati pomoću četiri različita medija: disketa,
CD-ROM-ova, lokalnih particija na disku ili mreľe. Razni dijelovi
iste instalacije Debiana mogu mijeąati i sparivati te mogućnosti; kroz
to ćemo proći u Glava 5, `Metode instaliranja Debiana'.
Instalacija s disketa je čest izbor, iako općenito najnepoľeljniji. U
mnogim slučajevima, prvo dizanje ćete morati obaviti s disketa,
koristeći Rescue Floppy. Općenito, sve ąto vam treba je 3.5 inčni
disketni pogon visoke gustoće (1440 kilobajta). Za Atarije postoje i
instalacijske diskete niske gustoće (720 kB).
Za neke arhitekture je također podrľana instalacija s CD-ROM-a. Na
strojevima koji podrľavaju bootable CD-ROM-ove, diskete vam uopće neće
biti potrebne. Čak i ako vaą sustav ne podrľava dizanje s CD-ROM-a,
moľete ga koristiti zajedno s drugim tehnikama za instaliranje
sustava, nakon ąto dignete sustav drugim sredstvima; pogledajte
Poglavlje 6.4, `Instaliranje s CD-ROM-a'.
Joą jedna mogućnost je instalacija s lokalnog diska. Ako imate
slobodnog prostora na particijama osim onih na koje instalirate, to je
svakako dobar izbor. Neke platforme čak imaju lokalne instalere,
primjerice za dizanje iz AmigaOS-a, TOS-a ili MacOS-a. Zapravo,
instalacija s lokalnog diska je preporučena instalacijska tehnika za
većinu m68k strojeva.
Posljednja mogućnost je mreľna instalacija. Svoj sustav moľete
instalirati NFS-om. Također moľete i _dignuti_ sustav preko mreľe.
Instalacija bez diska, koristeći dizanje preko mreľe i montiranjem
svih lokalnih datotečnih sustava NFS-om, je joą jedna mogućnost ---
vjerojatno ćete trebati barem 16MB RAM-a za to. Nakon ąto se
instalira osnovni sustav, ostatak svog sustava moľete instalirati
preko bilo kakve mreľne veze (uključujući PPP), FTP-om, HTTP-om ili
NFS-om.
Potpuniji opisi tih metoda te korisni savjeti u izboru za vas najbolje
metode se mogu naći u Glava 5, `Metode instaliranja Debiana'. No
nastavite čitati kako biste provjerili je li uređaj s kojeg se
namjeravate dignuti podrľan od Debianovog instalacijskog sustava.
2.2.1. Podrľani sustavi pohrane
-------------------------------
Debianove instalacijske diskete sadrľe kernel izgrađen da bi radio na
ąto je viąe moguće sustava. Naľalost, to ga čini većim, uz mnogo
drivera koji nikad neće biti koriąteni (pročitajte Poglavlje 8.4,
`Kompajliranje novog kernela' kako bi naučili kako izgraditi
vlastiti). Međutim, podrąka za nająiri mogući raspon uređaja je
poľeljna kako bi osigurali mogućnost instaliranja Debiana na nająirem
skupu hardvera.
Debianov instalacijski sustav podrľava pribliľno sve sustave
pohranjivanja koje podrľava Linux kernel. Primjetite da na Macintoshu
sadaąnji Linux kernel uopće ne podrľava diskete, a Debianov
instalacijski sustav ne podrľava diskete na Amigama. Na Atariju je
također podrľan Macintosh HFS sustav, te AFFS kao modul. Macovi
podrľavaju Atari (FAT) datotečni sustav. Amiga podrľava FAT datotečni
sustav, te HFS kao modul.
2.3. Potrebna memorija i diskovni prostor
-----------------------------------------
Morate imati barem 5MB memorije i 64MB tvrdog diska. Ako ľelite
instalirati razumnu količinu softvera, uključujući X Window System, te
neke programe i librarye za razvoj, trebat će vam barem 300 MB. Za
viąe-manje potpunu instalaciju trebat će vam oko 800 MB. Za
instaliranje _svega_ dostupnog u Debianu vjerojatno će vam trebati oko
2 GB. Zapravo, instaliranje svega čak nema smisla jer neki paketi ne
mogu biti instalirani zajedno.
Na Amigi je veličina FastRAM-a uključena u ukupne memorijske potrebe.
Uz to, koriątenje GVP (ili ``Zorro'') kartice sa 16-bitnim RAM-om nije
podrľano; trebat će vam 32-bitni RAM. Za isključivanje 16-bitnog
RAM-a moľe se koristiti program `amiboot'; pogledajte Linux/m68k FAQ
(http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html). Noviji kerneli bi trebali
automatski onemogućiti 16-bitni RAM.
Na Atariju Linux koristi i ST-RAM i Fast RAM (TT-RAM). Mnogi
korisnici su prijavili probleme pri koriątenju samog kernela u Fast
RAM-u, pa će Atarijev boot loader staviti kernel u ST-RAM. Minimalna
količina ST-RAM-a je 2 MB.
Na Macintoshu treba biti paľljiv na strojevima sa grafikom zasnovanom
na RAM-u (RBV). RAM segment na fizičkoj adresi 0 se koristi kao
memorija za prikaz, čineći predodređeni poloľaj učitavanja kernela
nedostupnim. Alternativni RAM segment koriąten za kernel i ramdisk
mora biti barem 4 MB.
_FIXME: is this still true?_
2.4. Periferije i ostali hardver
--------------------------------
Linux podrľava ąirok raspon hardverskih uređaja kao ąto su miąevi,
pisači, skeneri, modemi, mreľne kartice, PCMCIA uređaji, itd. No
nijedan od tih uređaja nije potreban za instaliranje sustava. Ovo
poglavlje sadrľi informacije o periferijama koje instalacijski sustav
iznimno _ne_ podrľava, čak i ako su moľda podrľane od Linuxa.
Svaka mreľna kartica (NIC) koju podrľava Linux kernel trebala bi biti
podrľana od instalacijskih disketa. Moľda ćete morati učitati svoju
mreľnu podrąku kao modul. Opet, za potpune detalje pogledajte
Linux/m68k FAQ (http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html).
2.5. Nabavljanje hardvera posebno za GNU/Linux
----------------------------------------------
Sada postoji nekoliko distributera koji isporučuju sustave s
predinstaliranim Debianom ili drugim distribucijama GNU/Linuxa. Moľda
ćete za povlasticu morati platiti viąe, ali to ipak pruľa osjećaj
sigurnosti, budući da moľete biti uvjereni kako je hardver dobro
podrľan od GNU/Linuxa. Naľalost, prilično je rijetko da bilo koji
distributer uopće distribuira nove Motorola 680x0 strojeve.
Bez obzira kupujete li sustav s ugrađenim Linuxom, ili čak rabljeni
sustav, vaľno je da provjerite podrľava li Linux kernel vaą hardver.
Provjerite je li hardver naveden u gornjim dokumentima. Objasnite
svom prodavaču (ako ga imate) kako kupujete za Linux sustav.
Podrľavajte Linuxu naklonjene proizvođače hardvera.
2.5.1. Izbjegavajte vlasnički ili zatvoreni hardver
---------------------------------------------------
Neki nam proizvođači hardvera jednostavno ne ľele reći kako pisati
drivere za njihov hardver. Drugi nam neće dopustiti pristup
dokumentaciji bez ugovora o tajnosti koji bi nas spriječio u
objavljivanju izvornog koda Linuxa. Jedan primjer je DSP zvučni
sustav IBM laptopa koriąten u novijim ThinkPad sustavima --- neki od
njih zvučni sustav spajaju s modemom. Drugi primjer je vlasnički
hardver u starijoj Macintosh seriji. Zapravo, ni za kakav Macintosh
hardver nikad nije objavljena nikakva specifikacija ili dokumentacija,
najzamjetnije ADB kontroler (koristi ga mią i tipkovnica), disketni
kontroler i svo ubrzavanje i CLUT manipulacija grafičkog hardvera
(mada sada podrľavamo CLUT manipulaciju na gotovo svim internim video
čipovima). Ukratko, to objaąnjava zaąto Macintosh port Linuxa kaska
iza ostalih Linux portova.
Zato ąto nam nije pruľen pristup dokumentaciji tih uređaja, oni pod
Linuxom jednostavno neće raditi. Moľete pomoći moljenjem proizvođača
takvog hardvera da objave dokumentaciju. Ako dovoljno ljudi pita,
shvatit će kako je zajednica slobodnog softvera vaľno trľiąte.
-------------------------------------------------------------------------------
3. Prije nego počnete
---------------------
3.1. Backupi
------------
Prije nego počnete, svakako napravite backup svake datoteke na svom
sustavu. Instalacijski postupak moľe izbrisati sve podatke na tvrdom
disku! Programi koji se koriste u instalaciji su prilično pouzdani, a
većina se koristi godinama; bez obzira na to, krivi potez vas moľe
skupo stajati. Čak i uz backup, budite oprezni i razmiąljajte o
svojim odgovorima i postupcima. Dvije minute razmiąljanja moľe
uątediti sate nepotrebnog posla.
Ako instalirate na sustav sa viąe operativnih sustava, imajte pri ruci
distribucijske medije svih ostalih prisutnih operativnih sustava.
Pogotovo ako reparticionirate svoj disk, moľda ćete morati ponovo
instalirati boot loader svog operativnog sustava, ili, u nekim
slučajevima (tj. Macintosh), cijeli operativni sustav.
Izuzevąi BVM i Motorola VMEbus računala, jedina podrľana instalacijska
metoda za m68k sustave je dizanje s lokalnog diska ili diskete preko
AmigaOS/TOS/MacOS baziranog programa, pa će vam za dizanje Linuxa biti
potreban izvorni operativni sustav. Kako biste dignuli Linux na BVM i
Motorola VMEbus strojevima, trebat će vam ``BVMBug'' ili ``16xBug''
boot ROM-ovi.
3.2. Informacije koje će vam biti potrebne
------------------------------------------
Osim ovog dokumenta trebat će vam the atari-fdisk (atari-fdisk.txt)
man stranica, the amiga-fdisk (amiga-fdisk.txt) man stranica, the
mac-fdisk (mac-fdisk.txt) man stranica, the pmac-fdisk
(pmac-fdisk.txt) man stranica, Uvod u dselect
(dselect-beginner.hr.html), te Linux/m68k FAQ
(http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html).
Ako je vaąe računalo stalno spojeno na mreľu (npr. Ethernetom ili
sličnom vezom -- ne PPP-om), pitajte svog mreľnog administratora za
ove informacije:
* Ime vaąeg računala (ovo ćete moľda moći odrediti sami).
* Ime vaąe domene.
* IP adresu vaąeg računala.
* IP adresu vaąe mreľe.
* Netmask koriąten na vaąoj mreľi.
* Broadcast adresu koriątenu na vaąoj mreľi.
* IP adresu podrazumijevanog gateway sustava prema kojem biste
trebali usmjeravati pakete, ako vaąa mreľa _ima_ gateway.
* Sustav na vaąoj mreľi kojeg trebate koristiti kao DNS (Domain
Name Service -- usluga imena domena) posluľitelj.
* Jeste li spojeni na mreľu pomoću Etherneta.
Ako jedina mreľna veza vaąeg računala ide serijskom vezom, preko PPP-a
ili slične "dialup" veze, osnovni sustav vjerojatno nećete instalirati
preko mreľe. Ne morate se brinuti o namjeątanju svoje mreľe dok vam
sustav ne bude već instaliran. Pogledajte Poglavlje 7.23,
`Namjeątanje PPP-a' dolje za informacije o postavljanju PPP-a na
Debianu.
3.3. Namjeątanje hardvera i operativnih sustava pred instalaciju
----------------------------------------------------------------
Ponekad je potrebno malo prilagoditi sustav prije instalacije. x86
platforma je najzamornija u tome; predinstalacijsko namjeątanje
hardvera na drugim arhitekturama je znatno jednostavnije.
Ovo poglavlje će vas provesti kroz namjeątanje hardvera pred
instalaciju, koje ćete morati obaviti prije instaliranja Debiana.
Općenito, to uključuje provjeravanje i moguće mijenjanje postavki
firmwarea vaąeg sustava. ``Firmware'' je ključni softver kojeg
koristi vaą hardver; njegovo izvrąavanje tokom procesa dizanja (nakon
paljenja računala) je najkritičnije.
3.3.1. Revizije Firmwarea i podeąavanje postojećeg OS-a
-------------------------------------------------------
Motorola 680x0 strojevi se općenito sami brinu o konfiguriranju i ne
zahtijevaju podeąavanje firmwarea. No, provjerite imate li
odgovarajuće zakrpe za ROM i sustav. Na Macintoshu se preporuča MacOS
verzija >= 7.1 jer verzija 7.0.1 sadrľi greąku u grafičkim driverima
koja spriječava booter u isključivanju grafičkih prekida, uzrokujući
nemogućnost dizanja. Amiga booter zahtijeva `ixemul.library', čija se
jedna verzija distribuira na CD-ROM-u. Na BVM VMEbus sustavima morate
koristiti BVMBug reviziju G ili novije boot ROM-ove. BVMBug boot
ROM-ovi nisu standardni na BVM sustavima, ali BVM ih po zahtjevu nudi
besplatno. _FIXME: Macu treba >= 7.1? Revizije AmigaOS setpatcha i
ROM-a? (pogledati m68k FAQ)_.
3.3.2. Over-clocking CPU-a
--------------------------
Mnogi ljudi su pokuąali namjestiti svoj 90 MHz CPU na 100 MHz, itd.
Ponekad radi, ali je osjetljivo na temperaturu i druge čimbenike, a
čak moľe oątetiti vaą sustav. Jedan od autora ovog dokumenta je
godinu dana drľao svoj sustav over-clockanim, a zatim je program `gcc'
počeo podbacivati uz neočekivani signal pri kompajliranju kernela
operativnog sustava. Vraćanje brzine CPU-a na deklariranu vrijednost
je rijeąilo problem.
3.3.3. Neispravni memorijski moduli
-----------------------------------
Kompajler `gcc' je često prva stvar koja umre od loąih memorijskih
modula (ili drugih hardverskih problema koji nepredvidivo mijenjaju
podatke) jer izgrađuje goleme strukture podataka koje obrađuje viąe
puta. Greąka u tim strukturama podataka će uzrokovati izvrąavanje
neispravne naredbe ili pristup nepostojećoj adresu. Simptom toga će
biti umiranje `gcc'a od neočekivanog signala.
Atari TT RAM kartice su zloglasne po problemima s RAM-om pod Linuxom;
ako naiđete na bilo kakve čudne probleme, pokuąajte barem kernel
drľati u ST-RAM-u. Korisnici Amige će moľda morati isključiti dio
RAM-a pomoću booter memfilea. _FIXME: potreban veći opis ovoga._
-------------------------------------------------------------------------------
4. Particioniranje tvrdog diska
-------------------------------
4.1. Pozadina
-------------
Particioniranje diska se jednostavno odnosi na čin razbijanja diska na
dijelove. Svaki dio postaje neovisan o ostalima. Grubo rečeno, to
odgovara građenju zidova u kući; ako jednoj sobi dodate namjeątaj, to
ne utječe na nijednu drugu sobu.
Ako na svom sustavu već imate operacijski sustav (Windows 95, Windows
NT, OS/2, MacOS, Solaris, FreeBSD, ...) i ľelite na isti disk staviti
Linux, vjerojatno ćete morati reparticionirati disk. Općenito,
mijenjanje particije na kojoj već postoji datotečni sustav će uniątiti
sve tamo smjeątene informacije. Dakle, uvijek biste trebali načiniti
backupe prije bilo kakvog reparticioniranja. Koristeći analogiju
kuće, vjerojatno biste ľeljeli maknuti sav namjeątaj s puta prije
premjeątanja zida, ili riskirate njegovo uniątenje.
Na golom minimumu, GNU/Linux za sebe zahtijeva jednu particiju.
Moľete imati jednu particiju sa cijelim operativnim sustavom,
aplikacijama i svojim osobnim datotekama. Većina ljudi misli da je
swap particija također nuľna, iako to strogo rečeno nije istina.
``Swap'' je brisani prostor za operativni sustav koji sustavu
omogućava koriątenje jeftinog diskovne pohrane kao ``virtualne
memorije''. Ako se swap nalazi na zasebnoj particiji, Linux ga moľe
puno učinkovitije iskoristiti. Moguće je prisiliti Linux na
koriątenje obične datoteke kao swapa, ali se ne preporuča.
No, većina ljudi izabire dati GNU/Linuxu viąe od minimalnog broja
particija. Dva su razloga zbog kojih biste ľeljeli razbiti datotečni
sustav na viąe manjih particija. Prvi je sigurnost. Ako se neąto
dogodi i oąteti datotečni sustav, općenito je zahvaćena samo jedna
particija. Dakle, morate zamijeniti (backupom kojeg ste paľljivo
odrľavali) samo dio svog sustava. Na golom minimumu, trebali biste
razmotriti stvaranje onoga ąto se obično naziva ``root particija''.
Ona sadrľi najključnije dijelove sustava. Ako se bilo koja druga
particija oąteti, joą uvijek moľete dignuti GNU/Linux kako biste
popravili sustav. To vam moľe uątediti nevolje oko ponovne
instalacije sustava ispočetka.
Drugi razlog je općenito vaľniji u poslovnom okruľju, ali zapravo
ovisi o vaąem koriątenju stroja. Recimo da neąto izmakne kontroli i
počne ľderati diskovni prostor. Ako proces koji je uzrok tog problema
slučajno ima root povlastice (sustav postotak diska čuva od
korisnika), mogli biste se iznenada naći bez diskovnog prostora. To
nije dobro, poąto OS za mnoge stvari treba stvarne datoteke (osim swap
prostora). To čak ne mora biti problem lokalnog porijekla. Na
primjer, e-mailom poslani spam moľe lako popuniti particiju.
Koriątenjem viąe particija ątitite sustav od mnogih takvih problema.
Ako opet kao primjer uzmemo e-mail, stavljanjem `/var/spool/mail' na
zasebnu particiju, temelj sustava će raditi unatoč spamu.
Jedini pravi nedostatak koriątenja viąe particija jest ąto je često
teąko predvidjeti svoje potrebe. Ako particiju učinite premalom,
morat ćete ili opet instalirati sustav ili ćete stalno premjeątati
okolo stvari kako biste oslobodili mjesta na premaloj particiji. S
druge strane, ako particiju učinite prevelikom, gubit ćete prostor
koji se mogao iskoristiti drugdje. Diskovni prostor je u danaąnje
vrijeme jeftin, ali zaąto bacati novac?
4.1.1. Stablo direktorija
-------------------------
Sljedeći popis opisuje neke vaľne direktorije. Trebao bi vam pomoći
naći kako treba izgledati vaąa shema particioniranja. Ako je ovo
previąe konfuzno za vas, samo ga ignorirajte i ponovo pročitajte kad
pročitate ostatak instalacijskog priručnika.
* `/': korijen (eng. "root") predstavlja početnu točku hijerarhije
direktorija. Sadrľi osnovne programe koje računalo moľe podići.
Ovo uključuje kernel, sistemske librarye, konfiguracijske
datoteke u `/etc' i razne druge potrebne datoteke. Tipično,
potrebno je 30-50 MB ali ovo moľe varirati.
Paľnja: _nemojte_ particionirati `/etc', `/bin', `/sbin', `/lib'
ili `/dev' kao zasebnu particiju; nećete moći dignuti sustav.
* `/dev': ovaj direktorij sadrľi razne datoteke device-ova koji su
sučelja raznim hardverskim komponentama. Pogledajte Poglavlje
4.3, `Imena uređaja u Linuxu' za viąe informacija.
* `/usr': svi korisnički programi (`/usr/bin'), libraryi
(`/usr/lib'), dokumentacija (`/usr/share/doc'), itd. su u ovom
direktoriju. Ovaj dio datotečnog sustava zahtijeva najviąe
prostora. Trebali biste mu dati makar 300-500 MB diskovnog
prostora. Ako ľelite instalirati viąe paketa, trebali biste
povećati prostor koji ćete dati ovom direktoriju.
* `/home': svaki korisnik će staviti svoje podatke u poddirektorij
ovog direktorija. Veličina ovoga ovisi o tome koliko će
korisnika koristiti sustav i koje će datoteke trebati staviti u
njihove direktorije. Ovisno o vaąoj planiranoj potroąnji trebali
biste rezervirati oko 100 MB za svakog korisnika, ali prilagodite
ovu vrijednost vaąim potrebama.
* `/var': svi promjenjivi podaci poput newsa, e-mailova, web
site-ova, APT-ovog cache-a itd. će biti smjeąteni pod ovaj
direktorij. Veličina ovog direktorija u mnogome ovisi o
koriątenju vaąeg računala, ali za većinu ljudi bit će diktirana
dodatnim prostorom potrebnim za sustav rukovanja paketima. Ako
ćete napraviti potpunu instalaciju gotovo svega ąto Debian moľe
ponuditi, sve u jednoj instalaciji, ostavljanje 2 do 3 gigabajta
prostora za `/var' bi trebalo biti dovoljno. Ako ćete
instalirati u dijelovima (odnosno, instalirati servise i alate,
pa tekst stvari, pa X...), izvući ćete se sa dvjesto do petsto
megabajta mjesta u `/var'. Ako vam je prostor na hard disku vrlo
značajan, moľete proći sa samo 30 do 40 megabajta u `/var'.
* `/tmp': ako program pravi privremene podatke, vrlo vjerojatno će
ići ovdje. 20-50 MB bi obično trebalo biti dosta.
* `/proc': ovo je virtualni datotečni sustav koji ne obitava na
hard disku, tako da prostor na hard disku nije potreban. On
pruľa zanimljive te isto tako vitalne informacije o sustavu koji
radi.
4.2. Planiranje koriątenja sustava
----------------------------------
Vaľno je odlučiti kakvu vrstu stroja stvarate. To će odrediti
potreban diskovni prostor i utjecati na vaąu shemu particioniranja.
This has changed for Potato -- we need to update it. Postoje brojni
programi za česte zadatke What does this need to be called? koje
Debian nudi zbog vaąe udobnosti (pogledajte Poglavlje 7.21, `Izaberite
i instalirajte profile'). Programi za česte zadatke su jednostavno
skupovi izabranih paketa koji će vam pomoći automatskim označavanjem
paketa za instalaciju.
Svaki dani program za česte zadatke pokazuje veličinu sustava nakon
ąto instalacija zavrąi. Čak i ako ne koristite ove programe za česte
zadatke, ova rasprava je vaľna za planiranje jer će vam pruľiti pojam
potrebne veličine vaąe particije ili particija.
Evo nekih od dostupnih programa za česte zadatke i njihovih veličina:
The various applications and sizes should probably go here.
Server_std
Ovo je malen profil posluľitelja, koristan za ogoljen
posluľiteljski stroj koji neće imati puno slatkiąa za korisnike
ljuske. U osnovi ima FTP posluľitelj, WWW posluľitelj, DNS, NIS
i POP. Zauzet će oko 50 MB. Naravno, to se tiče samo veličine
programa; treba dodati sve podatke koje ćete posluľivati.
Dialup
Standardna desktop kutija, uključujući X Window System, grafičke
aplikacije, zvuk, editore, itd. Veličina paketa će biti oko 500
MB.
Work_std
Ogoljeniji korisnički stroj, bez X Window Systema ili X
aplikacija. Moľda pogodan za laptop ili prijenosno računalo.
Veličina je oko 140 MB. (Primjetite da autor ima laptop s
prilično jednostavnim sustavom, uključujući X11, koji čak zauzima
manje prostora, oko 100 MB.)
Devel_comp
Desktop sa svim razvojnim paketima, kao ąto je Perl, C, C++, itd.
Veličina je oko 475 MB. Uz pretpostavku da dodajete X11 i neke
dodatne pakete za druge svrhe, predvidite oko 800 MB za ovu vrstu
stroja.
Nemojte zaboraviti da ove veličine ne uključuju ostale uobičajene
materijale, kao ąto su korisničke datoteke, poąta i podaci. Uvijek je
pri razmatranju prostora za vlastite datoteke i podatke najbolje biti
velikoduąan. Primjetno, Debian `/var' particija sadrľi mnogo
informacija o stanju. Datoteke `dpkg'a (s informacijama o svim
instaliranim paketima) lako mogu zauzeti 20 MB; uz logove i ostalo,
obično biste trebali ostaviti barem 50 MB za `/var'.
4.3. Imena uređaja u Linuxu
---------------------------
Imena diskova i particija pod Linuxom se mogu razlikovati od drugih
operativnih sustava. Poznavanje imena koja Linux koristi je potrebno
kada stvarate i montirate particije. Evo osnovne sheme imenovanja:
* Prvi disketni pogon se zove ``/dev/fd0''.
* Drugi disketni pogon se zove ``/dev/fd1''.
* Prvi SCSI disk (prema SCSI ID adresi) se zove ``/dev/sda''.
* Drugi SCSI disk (prema adresi) se zove ``/dev/sdb'', i tako
dalje.
* Prvi SCSI CD-ROM se zove ``/dev/scd0'', također poznat kao
``/dev/sr0''.
* Master disk na primarnom IDE kontroleru se zove ``/dev/hda''.
* Slave disk na primarnom IDE kontroleru se zove ``/dev/hdb''.
* Master i slave disk sekundarnog kontrolera se zovu ``/dev/hdc''
odnosno ``/dev/hdd''. Noviji IDE kontroleri mogu imati zapravo
dva kanala, ponaąajući se kao dva kontrolera. Slova se mogu
razlikovati od onog ąto pokazuje Mac program pdisk (tj. ono ąto
pdisk pokaľe kao /dev/hdc moľe se pojaviti kao /dev/hda u
Debianu).
* Prvi ACSI uređaj se zove ``/dev/ada'', a drugi ``/dev/adb''.
Particije na svakom disku se predstavljaju dodavanjem decimalnog broja
imenu diska: ``sda1'' i ``sda2'' predstavljaju prvu i drugu particiju
prvog SCSI diska na sustavu.
Evo primjera iz stvarnog ľivota. Pretpostavimo da imate sustav s 2
SCSI diska, jednim na SCSI adresi 2, a drugim na SCSI adresi 4. Prvi
disk (na adresi 2) se onda zove ``sda'', a drugi ``sdb''. Ako disk
``sda'' sadrľi 3 particije, one će se zvati ``sda1'', ``sda2'' i
``sda3''. Isto vrijedi za disk ``sdb'' i njegove particije.
Primjetite da ako imate dva SCSI host bus adaptera (tj. kontrolera),
poredak diskova moľe postati zbunjujući. Najbolje rjeąenje u tom
slučaju je pratiti poruke pri dizanju, uz pretpostavku da znate modele
diskova.
VMEbus sustavi koji koriste TEAC FC-1 SCSI disketni pogon predstavit
će ga kao obični SCSI disk. Kako bi olakąao identificiranje pogona,
instalacijski program će stvoriti simboličku vezu na odgovarajući
uređaj i nazvati ju ``/dev/sfd0''.
4.4. Preporučena particijska shema
----------------------------------
Kao ąto je gore objaąnjeno, svakako biste trebali imati manju root
particiju, te veću `/usr' particiju, ako imate dovoljno mjesta.
Primjere potraľite dolje. Većini korisnika dvije na početku spomenute
particije će biti dovoljne. To je osobito prikladno kada imate jedan
mali disk jer razbijanje na puno particija moľe potratiti prostor.
U nekim slučajevima, moľe vam trebati `/usr/local' particija ako
namjeravate instalirati mnogo programa koji nisu dio Debian
distribucije. Ako će vaą stroj biti mail posluľitelj, moľda ćete
morati učiniti `/var/spool/mail' zasebnom particijom. Često je `/tmp'
na odvojenoj particiji, na primjer 20 do 32 MB, dobra ideja. Ako
postavljate posluľitelj s mnogo korisničkih računa, općenito je dobro
imati odvojenu, veliku `/home' particiju. Općenito, particijska
situacija se razlikuje od računala do računala ovisno o njegovoj
svrsi.
Za vrlo sloľene sustave pogledajte Multi Disk HOWTO
(http://www.linuxdoc.org/HOWTO/Multi-Disk-HOWTO.html). Sadrľi
temeljite informacije koje će uglavnom zanimati ISP-ove i ljude koji
postavljaju posluľitelje.
©to se tiče veličina swapa, postoje mnoga miąljenja. Jedno pravilo od
oka koje dobro radi je koristiti swapa koliko imate memorije na
sustavu, iako za većinu korisnika vjerojatno nema puno svrhe u
prelaľenju 64 MB swapa. Također, u većini slučajeva ne bi smio biti
manji od 16 MB. Dakako, postaje iznimke tim pravilima. Ako
pokuąavate rijeąiti 10000 simultanih jednadľbi na stroju s 256 MB
memorije, moľe vam zatrebati gigabajt (ili viąe) swapa. S druge
strane, Atari Falconi i Macovi osjećaju bol pri swapanju, pa umjesto
velike swap particije nabavite ąto je viąe moguće RAM-a.
Na 32-bitnim arhitekturama (i386, m68k, 32-bitni SPARC, i PowerPC),
maksimalna veličina swap particije je 2GB (na Alphi i SPARC64 je
toliko velika da je praktično neograničena). Ovo bi trebalo biti
dovoljno za skoro svaku instalaciju. Ipak, ako su vaąi zahtjevi za
swapom ovoliki, trebali biste rasprostrti swap preko različitih
diskova (koji se nazivaju i ``spindles'') i, ako je moguće, različitih
SCSI ili IDE kanala. Kernel će balansirati koriątenje swapa preko
viąestrukih swap particija, i dati bolje rezultate.
4.5. Primjeri particioniranja
-----------------------------
Kao primjer, jedan od autorovih kućnih strojeva ima 32 MB RAM-a i IDE
disk od 1.7 GB kao `/dev/hda'. `/dev/hda1' je particija od 500 MB za
drugi operativni sustav (trebao sam staviti 200 MB, ionako se nikad ne
koristi). Swap particija od 32 MB se koristi na `/dev/hda3', a
ostatak (oko 1.2 GB na `/dev/hda2') je Linux particija.
4.6. Particioniranje prije instalacije
--------------------------------------
Imate dvije različite prilike za particioniranje: prije instalacije
Debiana, ili tokom nje. Ako će vaąe računalo biti posvećen isključivo
Debianu, trebali biste particionirati tokom instalacije (Poglavlje
7.7, ```Particioniranje tvrdog diska'''). Ako imate stroj s viąe
operativnih sustava, obično ćete urođenom operativnom sustavu
prepustiti stvaranje njegovih particija.
Sljedeća poglavlja sadrľe informacije o particioniranju pod vaąim
urođenim operativnim sustavom, prije instalacije. Primjetite da ćete
imena particija pod tim operativnim sustavom morati pretvarati u Linux
imena particija; pogledajte Poglavlje 4.3, `Imena uređaja u Linuxu'.
4.6.1. Particioniranje u AmigaOS-u
----------------------------------
Ako radite na AmigaOS-u, moľete prije instalacije particionirati svoj
disk programom `HDToolBox'. Evo kako:
1. Pokrenite `HDToolBox', odaberite disk koji ľelite koristiti,
kliknite na gumb ``Partition Drive'' te odaberite ili stvorite
particiju koju ľelite koristiti kao Debianov root datotečni
sustav.
2. Zatim trebate uključiti ``Advanced options'' i promijeniti
sljedeće stvari pod ``Change'':
* namjestite datotečni sustav na ``Custom Filesystem'' ili
``Reserved Filesystem'' (pokazani natpis ovisi o tome koju
verziju `HDToolBox'a imate instaliranu);
* namjestite oznaku na `0x4c4e5800' (to je ``LNX\0''
heksadecimalno);
* isključite kućicu ``Auto-mount this partition'';
* isključite ``Custom Bootcode'';
* namjestite opciju ``Reserved blocks at'' na `2' za početak i
`0' za kraj.
3. Ako stvarate viąe Linux particija, svaku napravite kako je gore
opisano.
4. Nakon ąto ste to obavili, odaberite particiju koja će se
koristiti kao swap i ponovite gore navedene korake, no oznaku
postavite na `0x53575000' (to predstavlja "SWP\0" u ASCII-u).
5. Zapiąite _Linux_ imena particija za root i swap datotečne sustave
koje ste upravo stvorili. Pogledajte Poglavlje 4.3, `Imena
uređaja u Linuxu' za viąe informacija o Linux imenima particija.
6. Vratite se u glavni prozor `HDToolBox'a i odaberite ``Save
changes to drive''. Razmislite dvaput prije stvarnog klika na
``Yes'' -- jeste li odabrali prave particije? Bi li vaľni podaci
bili sada izgubljeni da ste pogrijeąili? Onda pritisnite ``OK''.
Ako je potrebno, Amiga će se nakon toga ponovo dignuti.
4.6.2. Particioniranje u Atari TOS-u
------------------------------------
Atarijeve oznake particija se sastoje od tri ASCII znaka; koristite
LNX za podatkovne, a SWP za swap particije. Ako koristite
instalacijsku metodu za malo memorije, potrebna je i mala Minix
particija (oko 2 MB), čija je particijska oznaka ``MNX''. Ako ne
postavite odgovarajuće particijske oznake, to ne samo da će spriječiti
Debianov instalacijski postupak u prepoznavanju particija, nego i
uzrokovati TOS-ove pokuąaje koriątenja Linux particija, ąto zbunjuje
driver za tvrdi disk i cijeli disk čini nedostupnim.
Postoji ąirok izbor alata za particioniranje sporednih proizvođača
(Atarijev alat `harddisk' ne dopuąta mijenjanje particijske oznake);
ovaj priručnik ne moľe pruľiti detaljan opis svih. Sljedeći opis
govori o `SCSITool' (iz Hard+Soft GmBH).
1. Pokrenite `SCSITool' i odaberite disk kojeg ľelite particionirati
(izbornik ``Disk'', ``select'').
2. Iz izbornika ``Partition'' odaberite ili ``New'' za dodavanje
novih particija ili mijenanje veličina postojećih particija, ili
``Change'' za mijenjanje određene particije. Osim ako ste već
napravili particije s pravim veličinama i samo ľelite promijeniti
particijske oznake, ``New'' je vjerojatno najbolji izbor.
3. Od izbora koje nudi ``New'' odaberite ``existing'' u dijaloąkom
okviru za početne parametre. Sljedeći prozor pokazuje popis
postojećih particija koji moľete prilagoditi pomoću gumba za
micanje, ili klikanjem na grafove. Prvi stupac u popisu
particija je vrsta particije; jednostavno kliknite na tekstualno
polje ako ga ľelite promijeniti. Kada ste gotovi s mijenjanjem
parametara particija, snimite promjene napuątanjem prozora pomoću
gumba ``Ok''.
Kod opcije ``Change'' iz popisa odaberite particiju koju ľelite
promijeniti, a u dijaloąkom okviru odaberite ``other systems''.
Sljedeći prozor navodi podrobne informacije o poloľaju te
particije i omogućava vam mijenjanje particijske oznake. Snimite
promjene napuątanjem prozora pomoću gumba ``Ok''.
4. Zapiąite Linux imena svake od particija koju ste stvorili ili
promijenili za koriątenje pod Linuxom -- pogledajte Poglavlje
4.3, `Imena uređaja u Linuxu'.
5. Napustite `SCSITool' pomoću opcije ``Quit'' iz izbornika
``File''. Računalo će se ponovo dignuti kako bi osiguralo da TOS
koristi promijenjenu particijsku tabelu. Ako ste mijenjali neku
TOS/GEM particiju, postala je neispravna i mora se ponovo
inicijalizirati (rekli smo vam da napravite backup svega na
disku, zar ne?).
U instalacijskom sustavu postoji Linux/m68k alat za particioniranje
zvan `atari-fdisk', ali za sada vam preporučamo particioniranje diska
pomoću TOS particijskih editora ili nekog disk alata. Ako vaą
particijski editor nema opciju za mijenjanje vrste particije, taj
ključni korak moľete obaviti poslije (s ramdiska privremeno dignutog
za instalaciju). `SCSITool' je samo jedan od particijskih editora
koji podrľavaju izbor vlastitih vrsta particija. Moľe biti drugih;
odaberite onaj koji odgovara vaąim potrebama.
4.6.3. Particioniranje u MacOS-u
--------------------------------
Među testiranim alatima za particioniranje su `HD SC Setup' 7.3.5
(Apple), `HDT' 1.8 (FWB), `SilverLining' (LaCie) i `DiskTool' (Tim
Endres, GPL). Za `HDT' i `SilverLining' potrebne su pune verzije.
Appleov alat zahtijeva zakrpu kako bi prepoznavao strane diskove (opis
krpanja `HD SC Setup'a pomoću `ResEdit'a se moľe naći na
http://www.euronet.nl/users/ernstoud/patch.html).
was the following paragraph removed on purpose? I found it in the
"Installing Debian GNU/Linux 2.1 For Motorola 680x0 - Partitioning
your Hard Drive." Za IDE bazirane Macove, morate koristiti `Apple
Drive Setup' za pravljenje praznog prostora za Linux particije, i
zavrąiti particioniranje pod Linuxom, ili koristiti 68k MacOS verziju
pdisk-a dostupnu s MkLinux FTP posluľitelja.
Slijedi recept za particioniranje Appleovim `HD SC Setup'om.
Koji god alat koristili, vrsta particije mora biti namjeątena na
``Apple_Unix_SVR2''. Imena moraju biti ``A/UX Root'', ``A/UX
Root&Usr'' ili ``A/UX Usr'' za podatkovne particije, a ``A/UX swap''
za swap. `HD SC Setup' će automatski koristiti pravo ime i vrstu pri
stvaranju A/UX particija preko ``Custom'' sheme particija. Particije
se miąem odabiru za brisanje, stvaranje ili mijenjanje veličine, a
vrsta i ime particije se mogu odabrati iz popisa predefiniranih vrsta.
`DiskTool' moľe stvarati particije vrste A/UX, ali zahtijeva od
korisnika ručno unoąenje imena particija.
Sljedeći recept je za particioniranje s `pdisk 68k' i `Apple Drive
Setup' programima.
Za početak, pokrenite `Apple Drive Setup', odaberite disk koji ćete
koristiti, i kliknite `initialize'. Potom odaberite `custom' i
podesite particije prema vaąim potrebama. Kliknite `ok', i
proslijedite s procesom inicijalizacije. Nakon ąto koraci koji
uključuju `Apple Drive Setup' zavrąe, izađite iz programa i pokrenite
`pdisk 68k'. U `pdisk 68k'-u odaberite `e' i upiąite koji hard disk
se treba koristiti (obično će to biti /dev/hda). Potom odaberite `p'
i upiąite početnu bazu i duľinu particija. Poslije toga odaberite
`d'. Upiąite broj prve ľeljene Linux particije. Dajte joj
polu-opisno ime (npr. root, usr, home, etc). Ponovite za svaku Linux
particiju. Za swap particiju je vitalno da ime bude ``swap'' ili je
instaler neće prepoznati kao swap.
Opisi drugih alata su dobrodoąli. _FIXME: joą se moľe uzeti iz
Debian/Mac instalacijskog vodiča_
-------------------------------------------------------------------------------
5. Metode instaliranja Debiana
------------------------------
Debian moľete instalirati iz raznih izvornih medija, i lokalnih (CD,
hard disk, diskete) i daljinskih (FTP, NFS, PPP, HTTP). Debian
također podrľava razne hardverske konfiguracije, tako da ćete moľda
ipak trebati neke stvari odabrati prije nego počnete. Ovo poglavlje
izlaľe izbor i prijedloge o tome ąto i kako odabrati.
Moľete izabrati različite opcije za različite korake u instalaciji.
Naprimjer, moľete početi instalaciju diľući sustav s disketa, ali u
kasnijim koracima dati instalacijskom procesu datoteke s hard diska.
Kako instalacija bude napredovala, kretat ćete se od tanaąnog,
nesposobnog sustava koji ľivi tek u RAM-u, do potpuno opremljenog
Debian GNU/Linux sustava instaliranog na hard disku. Jedan od
ključnih ciljeva ranih instalacijskih koraka je povećanje raznolikosti
hardvera (npr. kartica za sučelja) i softvera (npr. mreľnih
protokola i upravljačkih programa za datotečne sustave) koji sustav
podrľava. Zbog toga kasniji koraci instalacije mogu koristiti ąiri
opseg izvornih medija nego raniji.
Najlakąi put za većinu ljudi će biti koriątenje seta Debian CD-ova.
Ako imate takav set, i ako vaą stroj podrľava dizanje sustava s CD-a,
izvrsno! Jednostavno ubacite vaą CD, ponovno pokrenite računalo, i
proslijedite u sljedeće poglavlje. Ako se ispostavi da standardna
instalacija ne radi na vaąem hardveru, moľete se vratiti ovdje i
vidjeti alternativne kernele i instalacijske metode koje će moľda
raditi za vase. Posebno je bitno to ąto neki CD setovi imaju
različite kernele na različitim CD-ovima, tako da će vam moľda pomoći
dizanje sustava s nekog drugog CD-a osim prvog.
5.1. Pregled instalacijskog procesa
-----------------------------------
Ovaj pregled ističe točke instalacije u kojima morate odabirati
izvorni medij, ili odabrati neąto ąto će utjecati na izvorne medije
koje ćete moći odabrati kasnije. Dogodit će se sljedeći koraci:
1. Počinjete dizanjem instalacijskog sustava.
2. Odgovorit ćete niz pitanja da bi obaviti početnu konfiguraciju
sustava.
3. Odredit ćete izvorni medij za kernel i upravljačke programe.
4. Odabrat ćete koje upravljačke programe učitati.
5. Odredit ćete izvorni medij za osnovni sustav.
6. Ponovno ćete pokrenuti sustav i napraviti neąto finalne
konfiguracije.
7. Instalirat ćete dodatni softver, pakete, po vlastitom nahođenju.
Dok odabirete, morat ćete misliti na par čimbenika. Prvi je izbor
kernela. Kernel koji odaberete za početno dizanje sustava je isti
kernel koji će vaą potpuno konfigurirani sustav koristiti. Budući da
su upravljački programi ovisni o kernelu, morate odabrati paket s
upravljačkim programima koji ide uz vaą kernel. Uskoro ćemo
raspraviti detalje u odabiranju ispravnog kernela, ili pak,
instalacijskog seta.
Različiti kerneli također imaju i različite mreľne sposobnosti
(odmah), i tako proąiruju ili suľuju vaą izbor izvornih medija,
osobito u ranom instalacijskom procesu.
Konačno, oni upravljački programi koje odaberete za učitavanje mogu
upaliti dodatni hardver (npr. mreľne kartice, kontrolere hard
diskova), datotečne sustave (npr. NTFS ili NFS). Ovo, dakle, ąiri
odabir izvornih medija za instalaciju.
5.2. Biranje pravog instalacijskog seta
---------------------------------------
Vaą hardver će diktirati odabir instalacijskog seta. Odaberite
odgovarajući direktorij za pod-arhitekturu, pregledajte dokumentaciju
u njemu, i nastavite.
Ako diľete sustav s CD-a, različiti CD-ovi koriste različite
instalacijske setove. Za viąe informacija, proučite vaąu CD
dokumentaciju. Potrebni su detalji o rasporedu kernela po CD-ovima.
5.3. Izvorni mediji za instalaciju u različitim dijelovima instalacije
----------------------------------------------------------------------
Ovo poglavlje pokazuje vrste hardvera koje bi _mogle_, i obično
_hoće_, raditi u različitim dijelovima instalacije. Ne garantira da
će sav hardver pokazane vrste raditi na svim kernelima. Naprimjer,
RAID diskovi općenito neće biti dostupni dok ne instalirate prikladne
upravljačke programe.
5.3.1. Dizanje početnog instalacijskog sustava
----------------------------------------------
Početno dizanje instalacijskog sustava je moľda najčudniji korak.
Sljedeće poglavlje daje dodatne detalje, ali vaą izbor općenito
uključuje
* Rescue Floppy disketu (nije podrľano na Amigama i Macovima)
* CD-ROM s kojeg se moľe podići sustav
* hard disk, kroz boot loader koji radi na drugom operativnom
sustavu
* preko mreľe, koristeći TFTP
5.3.2. Izvorni mediji i dijelovi instalacije
--------------------------------------------
Sljedeća tablica pokazuje koje izvorne medije moľete koristiti na
kojem dijelu instalacijskog procesa. Stupci pokazuju različite
stadije instalacije, poslagane slijeva na desno onako kako se
događaju. Sasvim desni stupac je izvorni medij instalacije. Prazno
polje pokazuje da taj izvorni medij nije dostupan u tom dijelu
instalacije; D pokazuje da jest, dok M znači da je u samo nekim
slučajevima.
Dizanje | Kernel | Upravljački | Osnovni | Paketi | Medij
| image | programi | sustav | |
--------+--------+-------------+---------+--------+------------
M | | | | | tftp
M | D | D | D | | diskette
M | D | D | D | D | CD-ROM
M | D | D | D | D | hard disk
| D | D | D | D | NFS
| | M | D | D | LAN
| | | | D | PPP
Naprimjer, tablica pokazuje da PPP u instalacijskom procesu moľete
koristiti samo da dobijete pakete.
Primijetite da ćete biti upitani za izvorni medij za kernel images i
upravljačke programe u nekim instalacijskim metodama. Ako dignete
sustav s CD-ROM-a, on će automatski odabrati te stavke s CD-a. Bitna
stvar je da _čim dignete sustav s diskete, moľete se odmah prebaciti
na neki superiorniji izvorni medij_. Zapamtite, ipak, da _ne smijete_
pomijeąati instalacijske setove, tj. koristiti Rescue Floppy disketu
iz jedne podarhitekture i Driver Floppies diskete iz druge.
Stupac `Dizanje' sadrľi samo `M'-ove zato ąto podrąka medija za
dizanje varira ovisno o arhitekturi.
Redovi `LAN' i `PPP' podrazumijevaju Internet-baziran prijenos
datoteka (FTP, HTTP, i slični) preko Ethernet-a ili telefonskih
linija. Općenito ovo nije dostupno, ali neki kerneli vam mogu
dopustiti da ovo napravite ranije. Stručnjaci također mogu koristiti
ove veze za montiranje diskova i druge operacije za ubrzavanje
procesa. Pruľanje pomoći u takvim slučajevima je van dosega ovog
dokumenta.
5.3.3. Preporuke
----------------
Nabavite set Debian GNU/Linux CD-ova. Dignite sustav s njih ako
moľete.
Ako ste pročitali do ovdje, vjerojatno niste mogli ili htjeli. Ako je
vaą problem jednostavno to ąto vaą CD pogon ne dozvoljava dizanje
sustava, moľete datoteke koje trebate za početno dizanje sistema
skinuti sa CD-a i koristiti za pravljenje disketa ili podignuti Linux
iz alternativnog operativnog sustava.
Ako to ne uspije, moľda imate postojeći operativni sustav s neąto
slobodnog prostora na disku. Rani instalacijski sustav moľe pročitati
puno datotečnih sustava (NTFS je tu značajna iznimka --- morate
učitati prikladni upravljački program). Ako moľe pročitati vaą,
trebali biste skinuti dokumentaciju, početne boot images, i alate.
Tada skinite odgovarajuću arhivu s upravljačkim programima kao jednu
datoteku, i osnovni sustav kao jednu datoteku. Dignite sustav, i
pokaľite instalacijskom sustavu na datoteke koje ste skinuli kad bude
pitao za ispravan izvorni medij.
Ovo su samo prijedlozi. Trebate odabrati koji god izvorni medij vam
najviąe odgovara. Diskete nisu ni prikladne niti se na njih moľete
osloniti, tako da vam savjetujemo da se udaljite od njih čim prije
moguće. Ipak, u usporedbi s dizanjem iz postojećeg operativnog
sustava one mogu pruľiti čistiju okolinu i jednostavniji put, tako da
su prikladne za početno dizanje sustava, ako to vaą sustav podrľava.
5.4. Opis datoteka instalacijskog sustava
-----------------------------------------
Ovo poglavlje sadrľi označeni popis datoteka koje ćete naći u
`disks-m68k' direktoriju. Moľda ih uopće nećete morati skinuti; to
sve ovisi o izabranim mediju dizanja i instalacije osnovnog sustava.
Većina datoteka su "images" -- snimke disketa; to jest, jedna datoteka
koja se moľe zapisati na disk kako biste dobili potrebnu disketu.
Očito, te snimke zavise o veličini ciljne diskete. Recimo, 1.44MB je
normalna količina podataka koja stane na standardne 3.5-inčne diskete.
Snimke za 1.44MB floppy diskete se mogu naći u direktoriju
`images-1.44'. Snimke za 2.88MB diskete, koje se općenito koriste
samo za dizanje s CD-ROM-a i slično, se mogu naći u direktoriju
`images-2.88'.
Ako ovaj dokument čitate WWW browserom na umreľenom računalu, datoteke
vjerojatno moľete skinuti odabiranjem njihovih imena u svom WWW
browseru. Ovisno o vaąem browseru, moľda ćete morati poduzeti posebne
mjere kako bi skidali izravno u datoteku, u sirovom binarnom modu. Na
primjer, u Netscapeu pri klikanju na URL morate drľati tipku Shift
kako biste skinuli datoteku. Datoteke se mogu skinuti preko URL-ova
navedenih u ovom dokumentu, ili s
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/,
ili odgovarajućeg direktorija na bilo kojem Debian FTP mirroru
(http://www.debian.org/distrib/ftplist).
5.4.1. Dokumentacija
--------------------
_Instalacijski priručnik:_
install.hr.txt
install.hr.html
install.hr.pdf
Ova datoteka koji sad čitate, u običnom ASCII, HTML ili PDF
obliku.
_Instalacijske upute ovisne o platformi:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/install.doc
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/install.doc.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/install.doc
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/install.txt
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/debian-mac.txt
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/install.txt
Brze upute koje opisuju instalaciju na pripadajućim sustavima,
korak po korak, kao smanjena verzija poglavlja Glava 5, `Metode
instaliranja Debiana' do Glava 7, `Koriątenje `dbootstrap'a za
početnu konfiguraciju sustava' ovog priručnika.
Primijetite da se ovi dokumenti ne trebaju koristiti, i tamo su
tek privremeno, dok se ne spoje s glavnim Instalacijskim
priručnikom.
_Man stranice programa za particioniranje:_
atari-fdisk.txt
amiga-fdisk.txt
mac-fdisk.txt
pmac-fdisk.txt
Instrukcije za koriątenje dostupnih programa za particioniranje.
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/base-contents.txt
Popis sadrľaja osnovnog sustava.
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/md5sum.txt
Popis MD5 checksuma za binarne datoteke. Ako imate program
`md5sum', moľete provjeriti da vaąe datoteke nisu pokvarene
pokretajući `md5sum -v -c md5sum.txt'.
5.4.2. Files for the Initial System Boot
----------------------------------------
_Rescue Floppy images:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/images-1.44/rescue.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/images-1.44/rescue.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/images-1.44/rescue.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/images-2.88/rescue.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/images-1.44/rescue.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/images-1.44/rescue.bin
Ovo su snimke Rescue Floppy disketa. Rescue Floppy disketa se
koristi za početno namjeątanje i u hitnim slučajevima, primjerice
kada se vaą sustav iz nekog razloga neće dignuti. Zato se
preporuča da snimku snimite na disketu čak i ako diskete ne
koristite za instalaciju.
_Root snimka/e:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/images-1.44/root.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/images-1.44/root.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/images-1.44/root.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/images-1.44/root.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/images-1.44/root.bin
Ova datoteka sadrľi snimku privremenog datotečnog sustava koji se
učitava u memoriju nakon dizanja s Rescue Floppy diskete.
Koristi se za instalacije hard diska i disketa.
Također se koristi u slučaju kada root datotečni sustav iz nekog
razloga ne stane na Rescue disketu.
_Linux kernel:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/linux
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/linux
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/linuxbvme6000
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/linux
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/linuxmvme16x
Ovo je snimka Linux kernela za koriątenje u instalacijama s
tvrdog diska i CD-a. Ne trebate ju ako instalirate s disketa.
_Amiga instaler datoteke_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amigainstall.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/dmesg
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/amiboot-5.6
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_CV3D
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_CV3D.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_CV64
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_CV64.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_clgen
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_clgen.info
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_retz3
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/StartInstall_retz3.info
Datoteke koje se koriste za instalaciju iz AmigaOS-a.
_Atari instaler datoteke_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atariinstall.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/bootstra.prg
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/bootargs
Datoteke koje se koriste za instalaciju iz Atarija.
_MacOS instaler datoteke_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/macinstall.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/Penguin-18.hqx
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/Penguin-Colors.hqx
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/Penguin.doc.hqx
Datoteke koje se koriste za instalaciju iz MacOS-a.
_BVME6000 instaler datoteke_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/bvmbug-G.bin
Datoteke koje se koriste za instalaciju iz BVME6000.
_TFTP boot snimke i konfiguracijske datoteke_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/tftplilo.bvme
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/tftplilo.conf
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/tftplilo.txt
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/tftplilo.mvme
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/tftplilo.conf
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/tftplilo.txt
Boot snimke za mreľno dizanje; pogledajte Poglavlje 6.5, `Dizanje
TFTP-om'. Obično sadrľe Linux kernel i `root.bin', root
datotečni sustav. TFTP podrąka za VME se sastoji od programa i
konfiguracijskih datoteka za učitavanje Linuxa.
5.4.3. Driver datoteke
----------------------
Ove datoteke sadrľe kernel module, odnosno upravljačke programe, za
svakakve vrste hardvera koje nisu potrebne pri početnom diznaju. Dva
su koraka do dobivanja ľeljenih upravljačkih programa: prvo nađete
arhivu upravljačkih programa koje ľelite koristiti, i onda odaberete
koje točno upravljačke programe ľelite.
Sjetite se da vaąa arhiva upravljačkih programa mora biti dosljedna
vaąem početnom odabiru kernela.
_Driver Floppies snimke:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/images-1.44/driver.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/images-1.44/driver.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/images-1.44/driver.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/images-1.44/driver.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/images-1.44/driver.bin
Ovo su snimke Driver Floppies disketa.
_Driver Floppies arhive_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/amiga/drivers.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/atari/drivers.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/bvme6000/drivers.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mac/drivers.tgz
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/mvme16x/drivers.tgz
Ako niste ograničeni na diskete, odaberite jednu od ovih
datoteka.
5.4.4. Datoteke osnovnog sustava
--------------------------------
``Debianov osnovni sustav'' je temeljni skup paketa nuľnih za Debianov
rad na minimalan, samostalan način. Jednom kada konfigurirate i
instalirate osnovni sustav, vaą stroj će ``stajati na svojim nogama''.
_Snimke osnovnog sustava:_
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/base2_2.tgz
ili
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-1.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-2.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-3.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-4.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-5.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-6.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-7.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-8.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-9.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-10.bin
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main
/disks-m68k/current/images-1.44/base-11.bin
Ove datoteke sadrľe osnovni sustav koji će se instalirati na vaąu
Linux particiju tokom instalacijskog postupka. To je goli
minimum potreban kako biste mogli instalirati ostale pakete.
Datoteka
`http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz'
sluľi za instalaciju sa medija koji nisu diskete, tj. CD-ROM-a,
tvrdog diska ili NFS-a.
Okrenimo se sada pitanjima specifičnima određenim vrstama izvornih
medija. Prikladno se pojavljuju istim poretkom istim kao redovi u
tablici koja je opisala različite instalacijske izvorne medije.
5.5. TFTP
---------
Dizanje s mreľe zahtijeva da imate mreľnu vezu podrľanu u disketama za
dizanje sustava, RARP ili BOOTP server, te TFTP server. Ova
instalacijska metoda je opisana u Poglavlje 6.5, `Dizanje TFTP-om'.
5.6. Diskete
------------
5.6.1. Pouzdanost disketa
-------------------------
Čini se kako je najveći problem ljudima koji po prvi put instaliraju
Debian pouzdanost disketa.
Rescue Floppy disketa ima najviąe problema jer ju čita izravno
hardver, prije dizanja Linuxa. Hardver često ne čita pouzdano kao
Linuxov disketni driver, pa moľe jednostavno stati bez ispisa poruke o
greąci ako pročita netočne podatke. Također moľe biti greąaka na
Driver Floppies disketi i disketama osnovnog sustava; većina će ih se
pokazati lavinom poruka o I/O greąkama.
Ako instalacija uporno zaglavljuje na određenoj disketi, prva stvar
koju biste trebali učiniti je ponovo skinuti snimku diskete i zapisati
ju na _drugu_ disketu. Obično reformatiranje stare diskete moľda neće
biti dovoljno, čak i ako se čini da je disketa reformatirana i
snimljena bez greąaka. Ponekad je korisno pokuąati snimiti disketu na
drugom sustavu.
Jedan korisnik kaľe kako je snimke morao _tri_ puta zapisivati na
diskete kako bi proradile, a onda je sa trećom disketom sve bilo u
redu.
Drugi korisnici javljaju kako jednostavno ponovno dizanje nekoliko
puta s istom disketom u disketnom pogonu moľe dovesti do uspjeąnog
dizanja. Sve je to zbog loąe napravljenih hardverskih ili firmware
disketnih drivera.
5.6.2. Dizanje s disketa
------------------------
Dizanje sustava s disketa je podrľano na većini platformi. Review and
integrate the 2 discussions for m68k.
Amige i Macovi su naľalost iznimka ovom pravilu. Za većinu m68k
arhitektura, dizanje s lokalnog datotečnog sustava je preporučena
metoda.
Dizanje s Rescue Floppy diskete je trenutno podrľano samo na Atariju i
VME-u (uz SCSI disketni pogon na VME-u). Na Macintoshu moľete dignuti
sustav sa HFS snimke diskete priloľene u DiskCopy formatu, koja je
sirova snimka diska sa snimkom Rescue Floppy diskete.
Kako biste digli sustav s disketa, jednostavno skinite snimku Rescue
Floppy diskete i Driver Floppies diskete.
Ako je potrebno, također moľete promijeniti Rescue Floppy disketu;
pogledajte Poglavlje 9.3, `Zamjenjivanje kernela na Rescue Floppy
disketi'.
Na vaąoj arhitekturi na Rescue Floppy disketu ne stane snimka root
datotečnog sustava, pa ćete na disketu morati snimiti i snimku roota.
Snimite ga na disketu baą kao i ostale snimke. Nakon ąto se kernel
učita s Rescue Floppy diskete, traľit će vas root disketu. Ubacite ju
i nastavite.
5.6.3. Instaliranje osnovnog sustava s disketa
----------------------------------------------
NAPOMENA: Ovo nije preporučeni način instaliranja Debiana, jer su
diskete općenito najnepouzdanija vrsta medija. Ovo se preporuča
jedino ako nemate dodatnih, već postojećih datotečnih sustava na
nijednom tvrdom disku na svom sustavu. Instaliranje osnovnog sustava
s disketa nije podrľano na Amiga i Macintosh sustavima.
Zavrąite ove korake:
1. Nabavite ove snimke disketa (te datoteke su podrobnije opisane u
Poglavlje 5.4, `Opis datoteka instalacijskog sustava'):
* snimka Rescue Floppy diskete
* snimke Driver Floppies disketa
* snimke disketa osnovnog sustava, tj. `base-1.bin',
`base-2.bin', itd.
* i snimka root datotečnog sustava
2. Uzmite dovoljno disketa za zapisivanje svih potrebnih snimki.
3. Pripremite diskete kako je objaąnjeno u Poglavlje 5.6.4,
`Pripremanje disketa iz snimki disketa'.
4. Ubacite Rescue Floppy disketu u disketni pogon i ponovo dignite
računalo.
5. Nastavite čitati od Glava 6, `Dizanje instalacijskog sustava'.
5.6.4. Pripremanje disketa iz snimki disketa
--------------------------------------------
Snimke disketa su datoteke sa cijelim sadrľajem diskete u _sirovom_
obliku. Snimke disketa, kao ąto je `rescue.bin', se ne mogu
jednostavno kopirati na diskete. Koristi se poseban program koji
snimke zapisuje na disketu u _sirovom_ načinu. To je potrebno jer su
te snimke sirovi podaci s diskete; nuľno je _sektorski kopirati_
podatke iz datoteke na disketu.
Postoje različiti načini pripremanja disketa iz snimki, ovisno o vaąoj
platformi. Ovo poglavlje opisuje stvaranje pripremanje disketa iz
snimki na raznim platformama.
Bez obzira kojom ste metodom stvorili svoje diskete, nemojte
zaboraviti pomaknuti zaątitu na disketama nakon snimanja, kako biste
ih zaątitili od nenamjernog oątećivanja.
5.6.4.1. Zapisivanje snimki s Linux ili Unix sustava
----------------------------------------------------
Za zapisivanje datoteka snimki disketa na diskete vjerojatno će vam
trebati root pristup sustavu. Stavite ispravnu, praznu disketu u
disketni pogon. Zatim zadajte naredbu
dd if=<datoteka> of=/dev/fd0 bs=1024 conv=sync ; sync
gdje je <datoteka> jedna od datoteka snimki. `/dev/fd0' je uobičajeno
ime za disketni uređaj, no moľe biti različito na vaąoj radnoj stanici
(na Solarisu je `/dev/fd/0'). Naredba bi vas mogla vratiti u ljusku
prije nego Unix zavrąi sa snimanjem diskete, pa pogledajte na
ľaruljicu na disketnom pogonu i uvjerite se da se ugasila te da je
uređaj prestao raditi prije nego izvadite disketu. Na nekim sustavima
ćete morati pokrenuti naredbu koja disketu izbacuje iz pogona (na
Solarisu koristite `eject' -- pogledajte man stranicu).
Neki sustavi automatski pokuąavaju montirati disketu kada ju se stavi
u pogon. Moľda ćete morati isključiti tu mogućnost prije nego vam
radna stanica dopusti pisanje u _sirovom načinu_. Naľalost, to ovisi
o vaąem operativnom sustavu. Na Solarisu moľete zaobići volume
management da bi dobili sirovi pristup disketi. Prvo provjerite da se
disketni pogon automatski montira (koristeći `volcheck' ili prikladnu
naredbu u file manageru ). Tada koristite naredbu `dd' u gore
opisanom obliku, samo zamijenite `/dev/fd0' s
`/vol/rdsk/<ime_floppya>', gdje je <ime_floppya> ime diskete dato pri
formatiranju (neimenovane diskete su `unnamed_floppy'). Na drugim
sustavima pitajte svog administratora.
5.6.4.2. Zapisivanje snimki na Atari sustavima
----------------------------------------------
U direktoriju u kojem se nalaze snimke disketa naći ćete program
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/rawwrite.ttp
. Pokrenite ga dvostrukim klikom na programsku ikonu i u TOS-ovom
dijalogu za programske argumente upiąite ime disketne snimke koju
ľelite zapisati na disketu.
5.6.4.3. Zapisivanje snimki na Macintosh sustavima
--------------------------------------------------
Molimo pročitajte
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/mac/debian-mac.txt
za preciznije informacije. The file mac/debian-mac.txt needs to be
integrated in this document.
Ne postoji MacOS aplikacija koja bi zapisala snimke
`mac/images-1.44/rescue.bin' i `mac/images-1.44/driver.bin' na diskete
(i to nema svrhe poąto te diskete ne moľete koristiti za dizanje
instalacijskog sustava niti instaliranje kernela i modula na
Macintosh). Međutim, te datoteke su potrebne za instalaciju
operativnog sustava i modula kasnije u postupku.
Budite paľljivi pri prijenosu datoteka na Macintosh. Datoteke s
nastavkom `.bin' ili `.tgz' uvijek treba prenositi u binarnom modu.
5.6.4.4. Zapisivanje snimki iz DOS-a, Windowsa ili OS/2
-------------------------------------------------------
Ako imate pristup PC-u sa jednim od tih sustava --- moľda nam se to
nikad neće sviđati priznati, ali takvi postoje --- moľete ga koristiti
za zapisivanje snimki.
Program `rawrite2.exe' ćete naći u i386 dijelu Debian arhive, u istom
direktoriju kao snimke disketa. Također postoji datoteka
`rawrite2.txt' s uputama o koriątenju `rawrite2'.
5.7. CD-ROM
-----------
Dizanje s CD-ROM-a je jedan od najjednostavnijih načina instalacije.
Ovo je pogotovo istinito za BVME4000/6000 VMEbus sustave . Ako ste
nesretni i kernel na CD-ROM-u vam ne radi, morat ćete se vratiti na
neku drugu tehniku.
Instaliranje s CD-ROM-a je opisano u Poglavlje 6.4, `Instaliranje s
CD-ROM-a'.
Primijetite da će stanoviti CD pogoni moľda zahtijevati specijalne
upravljačke programe, i zato biti nedostupni u ranim fazama
instalacije.
5.8. Hard Disk
--------------
Dizanje iz postojećeg operativnog sustava je često prikladan način; za
neke sustave to je i jedini podrľani način instalacije. Ova metoda je
opisana u Poglavlje 6.3, `Dizanje sustava s tvrdog diska'.
Egzotičan hardver ili datotečni sustavi mogu ostaviti datoteke na hard
disku nedostupnima rano u instalacijskom procesu. Ako nisu podrľani u
Linux kernelu, moľda neće biti dostupni ni na kraju!
5.9. Instaliranje NFS-om
------------------------
Zbog prirode ove metode instaliranja, NFS-om se moľe instalirati samo
osnovni sustav. Rescue Floppy disketa i Rescue Floppy diskete moraju
biti dostupne lokalno jednom od navedenih metoda. Za instaliranje
osnovnog sustava NFS-om, morat ćete proći kroz običnu instalaciju kako
je objaąnjeno u Glava 7, `Koriątenje `dbootstrap'a za početnu
konfiguraciju sustava'. Nemojte zaboraviti uključiti modul (driver)
za svoju Ethernet karticu i modul NFS datotečnog sustava.
Kada vas `dbootstrap' upita gdje se osnovni sustav nalazi (Poglavlje
7.14, ```Instalacija osnovnog sustava'''), odaberite NFS i slijedite
upute.
-------------------------------------------------------------------------------
6. Dizanje instalacijskog sustava
---------------------------------
Ovo poglavlje počinje s općenitim informacijama o dizanju Debian
GNU/Linuxa, nastavlja s dijelovima o instalacijskim metodama, i
zavrąava s neąto savjeta za rjeąavanje problema.
Parametri dizanja su pod "setting", "options" tab.
6.1. Parametri dizanja
----------------------
Parametri dizanja su parametri Linux kernela koji se obično koriste
kako bi se osigurao pravilan rad uređaja. Većim dijelom, kernel sam
moľe saznati informacije o vaąim periferijama. Međutim, u nekim ćete
mu slučajevima malo morati pomoći.
Potpune informacije o parametrima dizanja se mogu naći u Linux
BootPrompt HOWTO-u
(http://www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html); ovo poglavlje
navodi samo natuknice o najznačajnijim parametrima.
Ako sustav diľete prvi put, pokuąajte s predodređenim parametrima (tj.
nemojte postavljati argumente) i pogledajte radi li točno. Vjerojatno
hoće. Ako nije, poslije moľete ponovo dignuti sustav i potraľiti
posebne parametre oji obavjeątavaju sustav o vaąem hardveru.
Kada se kernel digne, rano u postupku trebala bi se pokazati poruka
`Memory: <dostupno>k/<ukupno>k available'. <ukupno> bi trebalo
odgovarati ukupnoj količini RAM-a, u kilobajtima. Ako ne odgovara
instaliranom RAM-u, morate koristiti parametar `mem=<ram>', gdje je
<ram> veličina memorije, uz nastavak ``k'' za kilobajte, odnosno ``m''
za megabajte. Na primjer, i `mem=65536k' i `mem=64m' znače jedno te
isto, 64MB of RAM.
Ako je vaą monitor sposoban prikazati jedino crno-i-bijelo, koristite
`mono' argument. Inače će instalacija koristiti boje, ąto je početna
vrijednost.
Ako računalo djeluje kao smrznuto kad dođete do ekrana koji pita o
monochrome ili color prikazu, jednostavno se prebacite na drugu
virtualnu konzolu (Alt + F2 ili Command + F2 na Macu) i ručno
pokrenite `dbootstrap'. Ovaj bug je izgleda bio ispravljen, ali
ponovno izađe na vidjelo svako malo.
Ako se diľete sa serijske konzole, kernel će to obično sam
detektirati. Ako je na računalo također priključena grafička kartica
(framebuffer) i tipkovnica, a ľelite dignuti preko serijske konzole,
moľda ćete morati kernelu navesti argument `console=<uređaj>', gdje je
<uređaj> vaą serijski uređaj, ąto je obično neąto poput ``ttyS0''.
Opet, podrobni detalji o parametrima dizanja se mogu naći u Linux
BootPrompt HOWTO-u
(http://www.linuxdoc.org/HOWTO/BootPrompt-HOWTO.html), uz savjete za
čudan hardver. Neki česti problemi navedeni su dolje u Poglavlje 6.6,
`Problemi u postupku dizanja'.
6.1.1. Parametri za `dbootstrap'
--------------------------------
Instalacijski sustav prepoznaje nekoliko parametara koji bi mogli biti
korisni.
quiet
Ovo će uzrokovati neprikazivanje poruka o potvrđivanju u
instalacijskom sustavu, i pokuąat će se napraviti prava stvar bez
puno buke. Ako ste upoznati s tim ąto instalacijski sustav
očekuje i to vam ne smeta, ovo je zgodna opcija za utiąavanje
procesa.
verbose
Pitaj viąe pitanja nego obično.
debug
©alji dodatne `debug' poruke u log instalacijskog sustava
(pogledajte Poglavlje 7.1.1, `Koriątenje ljuske i pregled
logova'), uključujući pokretanje svake naredbe.
bootkbd=<...>
Pred-odabiranje tastature koju ćete koristiti, npr.
`bootkbd=qwerty/us'
mono
Koristi monokromni umjesto kolor moda.
6.2. Tumačenje kernelovih poruka pri pokretanju
-----------------------------------------------
Tijekom dizanja ćete moľda vidjeti mnoge poruke u obliku `can't find
neąto', ili `neąto not present', `can't initialize neąto', ili čak
`this driver release depends on neąto'. Većina tih poruka su
bezopasne. Vidite ih jer je kernel instalacijskog sustava izgrađen
kako bi radio na računalima s mnogim uređajima. Očito, ničije
računalo neće imati svaki mogući uređaj, pa operativni sustav moľe
uputiti nekoliko prituľbi dok traľi uređaje kojih nemate. Također
ćete moľda vidjeti zastajanje sustava na neko vrijeme. Sustav tada
čeka na odgovor uređaja koji nije prisutan na vaąem sustavu. Ako vam
je vrijeme dizanja neprihvatljivo dugo, kasnije moľete izgraditi
vlastiti kernel (pogledajte Poglavlje 8.4, `Kompajliranje novog
kernela').
6.3. Dizanje sustava s tvrdog diska
-----------------------------------
U nekim slučajevima, moľda ćete se ľeljeti dignuti iz postojećeg
operativnog sustava. Također moľete dignuti instalacijski sustav
drugim sredstvima, a osnovni sustav instalirati s diska.
6.3.1. Instaliranje iz AmigaOS-a
--------------------------------
Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg
AmigaOS-a.
1. Uzmite datoteke
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/amigainstall.tgz
and
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
.
2. Otpakirajte
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/amigainstall.tgz
na particiji s barem 25 slobodnih MB. Preporučamo vam
otpakiravanje u direktoriju `debian'.
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/amigainstall.tgz
će napraviti `amiga' poddirektorij.
3. Premjestite
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
u direktorij gdje ste otpakirali
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/amigainstall.tgz.
Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
4. Zapiąite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaą novi
direktorij `debian'. Za viąe informacija o imenima particija pod
Linuxom pogledajte Poglavlje 4.3, `Imena uređaja u Linuxu'.
5. Pripremite svoje particije za Linux. Pogledajte Poglavlje 4.6,
`Particioniranje prije instalacije'.
6. U `Workbench'u pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim
klikom na ikonu ``StartInstall'' u direktoriju `debian'.
Moľda ćete morati dvaput pritisnuti tipku _Return_ nakon ąto
instalacijski program ispiąe neke informacije za otklanjanje greąaka u
prozor. Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se
trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve
informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da
ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se
automatski pokrenuti instalacijski program, pa moľete nastaviti čitati
od Glava 7, `Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju
sustava'.
S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Poglavlje
6.6, `Problemi u postupku dizanja'.
6.3.2. Instaliranje iz Atari TOS-a
----------------------------------
Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg
Atari TOS-a.
1. Uzmite datoteke
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/atariinstall.tgz
i
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
.
2. Otpakirajte
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/atariinstall.tgz
na particiji s barem 25 slobodnih MB. Preporučamo vam
otpakiravanje u direktoriju `debian'.
3. Nakon toga, trebali biste imati poddirektorij `atari'.
Premjestite
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
u direktorij gdje ste otpakirali
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/atariinstall.tgz.
Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
4. Zapiąite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaą novi
direktorij `debian'. Za viąe informacija o imenima particija pod
Linuxom pogledajte Poglavlje 4.3, `Imena uređaja u Linuxu'.
5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to već niste učinili.
Pogledajte Poglavlje 4.6, `Particioniranje prije instalacije'.
6. U GEM desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa dvostrukim
klikom na ikonu ``bootstra.prg'' u direktoriju `debian' i
pritiskom na ``Ok'' u dijaloąkom okviru programskih opcija.
Moľda ćete morati pritisnuti tipku _Return_ nakon ąto instalacijski
program ispiąe neke informacije za otklanjanje greąaka u prozor.
Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se trebao
pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve
informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da
ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se
automatski pokrenuti instalacijski program, pa moľete nastaviti čitati
od Glava 7, `Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju
sustava'.
S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Poglavlje
6.6, `Problemi u postupku dizanja'.
6.3.3. Instaliranje iz MacOS-a
------------------------------
Prema sljedećim koracima instalirajte Debian iz svog već postojećeg
MacOS-a.
1. Uzmite datoteke
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/macinstall.tgz
i
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
.
2. Otpakirajte
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/macinstall.tgz
na particiji s barem 25 slobodnih MB. Preporučamo vam
otpakiravanje u direktorij `debian'.
3. Nakon toga, trebali biste imati poddirektorij `mac'. Premjestite
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
u direktorij gdje ste otpakirali
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/macinstall.tgz.
Nemojte mijenjati imena datoteka u tom direktoriju.
4. Zapiąite Linux ime particije na kojoj se nalazi vaą novi
direktorij `debian'. Za viąe informacija o imenima particija pod
Linuxom pogledajte Poglavlje 4.3, `Imena uređaja u Linuxu'.
5. Pripremite svoje particije za Linux, ako to već niste učinili.
Pogledajte Poglavlje 4.6, `Particioniranje prije instalacije'.
6. U MacOS desktopu pokrenite instalacijski postupak Linuxa
dvostrukim klikom na ikonu ``Penguin Prefs'' u direktoriju
`debian'. Pokrenut će se Linux booter. Izaberite opciju
``Settings'' u izborniku ``File'' i odaberite snimke kernela i
ramdiska u direktoriju `debian' klikanjem na odgovarajuće gumbe u
gornjem desnom uglu i pronalazeći datoteke u dijalozima za odabir
datoteka. Zatvorite dijalog ``Settings'', snimite postavu i
pokrenite booter pomoću opcije ``Boot Now'' iz izbornika
``File''.
`Penguin booter' će ispisati neke informacije za otklanjanje greąaka u
prozor. Potom će zaslon postati siv na nekoliko sekundi. Zatim bi se
trebao pojaviti crni zaslon sa bijelim tekstom, prikazujući svakakve
informacije za debugging kernela. Te poruke mogu prolaziti prebrzo da
ih pročitate, ali to je u redu. Nakon par sekundi trebao bi se
automatski pokrenuti instalacijski program, pa moľete nastaviti čitati
od Glava 7, `Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju
sustava'.
S druge strane, ako imate problema u dizanju, pogledajte Poglavlje
6.6, `Problemi u postupku dizanja'.
6.3.4. Instaliranje s Linux particije
-------------------------------------
Debian moľete instalirati sa ext2fs ili Minix particije. Na primjer,
ta tehnika instalacije odgovara slučaju kada potpuno uklanjate svoj
sadaąnji Linux sustav s Debianom.
Primjetite da particija _sa_ koje instalirate ne smije biti ona _na_
koju instalirate Debian (dakle, `/', `/usr', `/lib', i sve to).
Za instalaciju s postojeće Linux particije slijedite ove upute.
1. Uzmite sljedeće datoteke i smjestite ih u direktorij na svojoj
Linux particiji. Koristite najveće dostupne datoteke za svoju
arhitekturu:
* Rescue Floppy snimka, pogledajte Poglavlje 5.4.2, `Files for
the Initial System Boot'
* jedna od Driver Floppies arhiva iz Poglavlje 5.4.3, `Driver
datoteke'
* http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
2. Kada instalirate s particije, moľete koristiti bilo koju radeću
metodu dizanja. Nadalje se pretpostavlja dizanje s disketa; no,
moľe se koristiti bilo koji način dizanja.
3. Pripremite Rescue Floppy disketu kako je objaąnjeno u Poglavlje
5.6.4, `Pripremanje disketa iz snimki disketa'. Primjetite da
vam Driver Floppies disketa nije potrebna.
4. Ubacite Rescue Floppy disketu u svoj disketni pogon i dignite
računalo.
5. Nastavite čitati od Glava 6, `Dizanje instalacijskog sustava'.
6.4. Instaliranje s CD-ROM-a
----------------------------
Ako imate CD koji je bootable, a vaąa arhitektura i sustav podrľavaju
dizanje s CD-ROM-a, diskete vam uopće nisu potrebne. Za sada je
BVME6000 jedina Motorola 680x0 podarhitektura koja podrľava dizanje s
CD-ROM-a.
Osnovni Debian sustav moľete instalirati s CD-ROM-a čak i ako s njega
ne moľete dignuti sustav. Jednostavno dignite sustav koristeći
drugačiji medij, kao ąto su diskete. Kada dođe vrijeme instalacije
osnovnog sustava i dodatnih paketa, instalacijskom sustavu pokaľite
svoj CD-ROM pogon, kako je opisano u Poglavlje 7.14, ```Instalacija
osnovnog sustava'''.
6.5. Dizanje TFTP-om
--------------------
Morate postaviti RARP server, BOOTP server i TFTP server.
Reverse Address Resolution Protocol (RARP, protokol za obratno
razrjeąavanje adresa) je jedan od načina da svom klijentu kaľete koju
IP adresu treba koristiti. Drugi način je BOOTP protokol. BOOTP je
IP protokol koji obavjeątava računalo o njegovoj IP adresi i gdje na
mreľi moľe naći boot snimku. Na VMEbus sustavima postoji joą jedna
alternativa: IP adresa se moľe podesiti ručno u boot ROM-u.
TFTP (Trivial File Transfer Protokol -- trivijalni protokol za
prijenos datoteka) sluľi za posluľivanje boot snimke klijentu.
Teoretski, moľe se koristiti bilo koji posluľitelj na bilo kojoj
platformi koji implementira ove protokole. Primjeri u ovom poglavlju
pokazuju naredbe za SunOS 4.x, SunOS 5.x (iliti Solaris) i GNU/Linux.
6.5.1. Namjeątanje RARP-a
-------------------------
Kako biste namjestili RARP, morate saznati Ethernet adresu klijenta
(tzv. MAC adresu). Ako vam ta informacija nije poznata, moľete se
dignuti u ``Rescue'' modu (dakle, sa Rescue Floppy diskete) i
koristiti naredbu `/sbin/ifconfig eth0'.
Pod GNU/Linuxom morate naseliti kernelovu RARP tablicu. Pokrenite
/sbin/rarp -s <hostname-klijenta> <enet-adr-klijenta>
/usr/sbin/arp -s <ip-klijenta> <enet-adr-klijenta>
Ako dobijete poruku `SIOCSRARP: Invalid argument' vjerojatno trebate
učitati rarp kernel modul ili rekompajlirati kernel da bi podrľao
RARP. Probajte `modprobe rarp' pa onda opet rarp naredbu.
Pod SunOS-om morate osigurati da hardverska Ethernet adresa klijenta
bude navedena u ``ethers'' bazi podataka (ili u datoteci
`/etc/ethers', ili preko NIS/NIS+) te u ``hosts'' bazi podataka.
Zatim morate pokrenuti RARP daemon. Na SunOS-u 4 (kao root) zadajte
naredbu: `/usr/etc/rarpd -a'; na SunOS-u 5 koristite `/usr/sbin/rarpd
-a'.
6.5.2. Podeąavanje BOOTP-a.
---------------------------
Postoje dva BOOTP posluľitelja dostupna za GNU/Linux, CMU bootpd i ISC
dhcpd, koji se nalaze u paketima `bootp' i `dhcp' na Debian
GNU/Linuxu.
Da bi koristili CMU bootpd, morate prvo od-komentirati (ili dodati)
relevantni redak u `/etc/inetd.conf'. Na Debian GNU/Linuxu, da bi to
napravili moľete pokrenuti `update-inetd --enable bootps', pa
`/etc/init.d/inetd reload'. Drugdje, redak u pitanju treba ovako
izgledati:
bootps dgram udp wait root /usr/sbin/bootpd bootpd -i -t 120
Sad morate napraviti `/etc/bootptab' datoteku. Ovo ima poznati i
kriptični oblik kao dobre stare BSD printcap(5), termcap(5), i
disktab(5) datoteke. Za viąe informacija pogledajte bootptab(5) man
stranicu. Za CMU bootpd, morat ćete znati hardversku (MAC) adresu
klijenta.
Nasuprot tome, podeąavanje BOOTP-a s ISC `dhcpd'-om je stvarno lagano,
zato ąto on BOOTP klijente tretira kao osrednje specijalan slučaj DHCP
klijenata. Zapravo ne trebate znati hardversku (MAC) adresu klijenta
osim ako ľelite odrediti neke opcije kao ąto su ime datoteke boot
snimke ili NFS root path na klijent-po-klijent principu, ili ako ne
ľelite dodijeliti fiksne adrese vaąim strojevima koriteći BOOTP i/ili
DHCP. Jednostavno dodajte `allow bootp' naredbu u blok postavki za
podmreľu koja sadrľi klijenta, i ponovno pokrenite `dhcpd' s
`/etc/init.d/dhcpd restart'.
6.5.3. Postavljanje TFTP posluľitelja
-------------------------------------
Da bi TFTP posluľitelj proradio, najprije morate provjeriti je li
uključen `tftpd'. Obično se uključuje sljedećim redom u
`/etc/inetd.conf':
tftp dgram udp wait root /usr/etc/in.tftpd in.tftpd /tftpboot
Pogledajte u tu datoteku i zapamtite direktorij koriąten kao argument
za `tftpd'; trebat će vam poslije. Opcija `-l' kod nekih verzija
`in.tftpd' uključuje zapisivanje svih zahtjeva u logove sustava; to je
korisno za dijagnosticiranje greąaka pri dizanju. Ako ste morali
promijeniti `/etc/inetd.conf', morate o tome obavijestiti pokrenuti
`inetd' proces. Na Debian stroju pokrenite `/etc/init.d/netbase
reload' (za potato/2.2 i novije sustave koristite `/etc/init.d/inetd
reload'); na drugim strojevima saznajte PID `inetd'a i pokrenite `kill
-HUP <inetd-pid>'.
6.5.4. Smjeątanje TFTP snimki
-----------------------------
Zatim, TFTP boot snimku koja vam je potrebna, iz Poglavlje 5.4, `Opis
datoteka instalacijskog sustava', smjestite u `tftpd'ov direktorij za
boot snimke. Općenito, to će biti `/tftpboot'. Zatim morate
napraviti simboličku vezu na tu datoteku iz datoteke koju će `tftpd'
koristiti za dizanje određenog klijenta. Na ľalost, ime datoteke
određuje TFTP klijent, a čvrstih standarda nema.
Često će ime datoteke koju TFTP klijent traľi biti u obliku
<heksadecimalni-ip-klijentaarhitektura-klijenta>. Kako biste
izračunali <heksadecimalni-ip-klijenta>, svaki bajt klijentove IP
adrese pretvorite u heksadecimalni zapis. Ako vam je pri ruci stroj s
programom `bc', moľete to učiniti pomoću njega. Prvo zadajte naredbu
`obase=16' koja uključuje heksadecimalni izlaz, a zatim upiąite, jedan
po jedan, pojedine dijelove klijentovog IP-a. ©to se tiče
<arhitektura-klijenta>, isprobajte neke vrijednosti.
Nakon ąto odredite ime, vezu napravite ovako: `ln /boot/tftpboot.img
/boot/<ime-datoteke>'.
Za BVM i Motorola VMEbus sustave, kopirajte
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/bvme6000/linuxbvme6000,
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/bvme6000/rootbvme6000.bin,
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/bvme6000/tftplilo.bvme,
and
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/bvme6000/tftplilo.conf
u `/tftpboot/'.
Zatim podesite svoje boot ROM-ove odnosno BOOTP posluľitelj tako da se
na početku s TFTP posluľitelja učita datoteka `tftplilo.bvme' odnosno
`tftplilo.mvme'. Za dodatne, specifične konfiguracijske informacije
pročitajte datoteku `tftplilo.txt' za svoju podarhitekturu.
Sada biste trebali biti spremni za dizanje svog sustava. Nakon
dizanja VMEbus sustava dobit ćete `LILO Boot:' prompt. Na njemu
upiąite jedno od sljedećeg kako biste dignuli Linux i započeli
instalaciju uz vt102 emulaciju terminala:
* napiąite ``i6000 _Return_'' za instalaciju na BVME4000/6000
* napiąite ``i162 _Return_'' za instalaciju na MVME162
* napiąite ``i167 _Return_'' za instalaciju na MVME166/167
Moľete nadopisati ``TERM=vt100'' za vt100 emulaciju terminala; npr.
``i6000 TERM=vt100 _Return_''.
_NIJE JO© NAPISANO_
6.5.5. Instaliranje preko TFTP-a uz NFS Root
--------------------------------------------
Bliskije je TFTP instalaciji za sustave s malo memorije jer viąe ne
ľelite učitati ramdisk, nego dignuti novostvoreni NFS root datotečni
sustav. Zato morate zamijeniti simboličku vezu na tftpboot snimku
simboličkom vezom na snimku kernela (npr. linux-a.out). Moje
iskustvo dizanja preko mreľe je zasnovano isključivo na RARP/TFTP ąto
zahtijeva sve demone na istom posluľitelju (sparc radna stanica tftp
zahtjev ąalje natrag posluľitelju koji je odgovorio na njen prethodni
rarp zahtjev). Međutim, Linux podrľava i BOOTP protokol, ali ja ne
znam kako ga podesiti :-((. Mora li i on biti dokumentiran u ovom
priručniku?
6.6. Problemi u postupku dizanja
--------------------------------
Ako imate problema i kernel se `objesi' pri dizanju, ne prepoznaje
periferije koje imate, ili diskovi nisu točno prepoznati, prva stvar
koju trebate provjeriti su parametri dizanja, kao ąto je objaąnjeno u
Poglavlje 6.1, `Parametri dizanja'.
Problemi se često mogu rijeąiti uklanjanjem dodataka i uređaja te
ponovnim pokuąajem dizanja.
Ako imate joą problema, predajte izvjeątaj o bugu. Poąaljite poruku
na <submit@bugs.debian.org>. Ovaj tekst _mora_ biti u prvim redovima
poruke:
Package: boot-floppies
Version: <verzija>
Svakako zamijenite <verzija> verzijom boot-floppies seta kojeg ste
koristili. Ako ne znate verziju, koristite datum kada ste ih skinuli,
i uključite distribuciju iz koje ste ih uzeli (npr. ``stable'',
``frozen'').
Također biste trebali u svom bug izvjeątaju uključiti sljedeće
informacije:
architecture: m68k
model: <vaą opći proizvođač hardvera i model>
memory: <količina RAM-a>
scsi: <SCSI kontroler, ako ga imate>
cd-rom: <model i vrsta sučelja CD-ROM-a, npr. ATAPI>
network card: <mreľna kartica, ako ju imate>
pcmcia: <detalji o svim PCMCIA uređajima>
Ovisno o prirodi buga, također bi moglo biti korisno navesti
instalirate li na IDE ili SCSI diskove, druge periferne uređaje kao
ąto je zvučna kartica, kapacitet diska, te model grafičke kartice.
U bug izvjeątaju opiąite problem i u slučaju ruąenja kernela navedite
zadnje vidljive poruke kernela. Opiąite korake kojima ste sustav
doveli u problematično stanje.
-------------------------------------------------------------------------------
7. Koriątenje `dbootstrap'a za početnu konfiguraciju sustava
------------------------------------------------------------
7.1. Uvod u `dbootstrap'
------------------------
`dbootstrap' je ime programa koji se pokreće nakon ąto ste digli
instalacijski sustav. Odgovoran je za početnu konfiguraciju sustava i
instalaciju ``osnovnog sustava''.
Glavni posao `dbootstrap'a i svrha početne konfiguracije sustava je
podesiti vitalne dijelove vaąeg sustava. Na primjer, moľda ćete
morati koristiti stanovite ``kernel module'', upravljački programi
(eng. driver) povezani s kernelom. Među tim modulima je podrąka za
hardver za pohranu podataka, mreľe, posebne jezike, te podrąka za
druge uređaje koja nije automatski ugrađena u kernel koji koristite.
Particioniranje diskova, formatiranje particija, i podeąavanje mreľe
također vrąi `dbootstrap'. Ova osnovna podeąavanja se rade na
početku, jer su često potrebna za pravilan rad vaąeg sustava.
`dbootstrap' je jednostavna, znakovna aplikacija, dizajnirana za
maksimalnu kompatibilnost u svim situacijama (kao ąto je instalacija
preko serijske linije). Vrlo ga jednostavno koristiti. Linearno će
vas voditi korak po korak u instalacijskom procesu. Moľete se i
vratiti te ponoviti korake ako uvidite da ste pogrijeąili.
U `dbootstrap'u se kreće tipkama strelicama, _Enter_ i _Tab_.
7.1.1. Koriątenje ljuske i pregled logova
-----------------------------------------
Ako ste iskusan korisnik Unixa ili Linuxa, pritisnite _lijevi Alt+F2_
kako biste preąli na drugu _virtualnu konzolu_. ©to će reći, tipku
_Alt_ s lijeve strane razmaknice, i funkcijsku tipku _F2_,
istovremeno. To je odvojen prozor sa klonom Bourne ljuske zvanim
`ash'. U ovom trenutku sustav je dignut s RAM diska i dostupan vam je
ograničen skup Unix alata. Popis dostupnih programa moľete vidjeti
naredbom `ls /bin /sbin /usr/bin /usr/sbin'. Sve zadatke koje mogu
učiniti obavljajte izbornikom -- ljuska i naredbe su tu samo za slučaj
da neąto pođe krivo. Konkretno, trebali biste uvijek koristiti
izbornik, a ne ljusku, za aktiviranje swap particije, jer program ne
moľe otkriti da ste to učinili iz ljuske. Pritisnite _lijevi Alt-F1_
za povratak u izbornik. Linux pruľa do 64 virtualne konzole, iako
Rescue Floppy disketa koristi samo nekoliko.
Poruke o greąkama se preusmjeravaju na treći virtualni terminal (zvan
`tty3'). Tom terminalu moľete pristupiti pritiskom na _lijevi Alt-F3_
(pritisnite tipku _Alt_ u isto vrijeme kad i funkcijsku tipku _F3_);
vratite se u `dbootstrap' pomoću _lijevi Alt-F1_.
Ove poruke se također mogu naći u `/var/log/messages'. Nakon
instalacije, ovaj log se kopira u `/var/log/installer.log' na vaąem
novom sustavu.
7.2. ``Napomene za ovu verziju''
--------------------------------
Prvi ekran koji će vam `dbootstrap' predstaviti je ``Napomene za ovu
verziju''. Ovaj ekran predstavlja informacije o verziji
`boot-floppies' softvera koji koristite, i daje kratki uvod o Debian
razvijateljima.
7.3. ``Glavni izbornik instalacije Debian GNU/Linuxa''
------------------------------------------------------
Moľda ćete vidjeti dijaloąki okvir koji kaľe ``Instalacijski program
saznaje trenutno stanje vaąeg sustava i slijedeći korak instalacije
kojeg treba izvesti.''. Na nekim sustavima nestat će prebrzo da bi ga
pročitali. Taj dijaloąki okvir ćete viđati između koraka u glavnom
izborniku. Instalacijski program, `dbootstrap', će provjeravati
stanje sustava između svakog koraka. To provjeravanje vam omogućava
ponovno pokretanje instalacije bez gubljenja posla kojeg ste već
obavili, u slučaju da sruąite sustav usred instalacijskog postupka.
Ako morate opet pokrenuti instalaciju, morat ćete odabrati boju,
konfigurirati tipkovnicu, opet uključiti swap particiju i opet
montirati sve diskove koje ste inicijalizirali. Sve ostalo ąto ste
učinili pomoću instalacijskog sustava bit će sačuvano.
Tokom cijelog instalacijskog postupka bit će vam ponuđen glavni
izbornik, naslovljen ``Glavni izbornik instalacije Debian
GNU/Linuxa''. Izbori na vrhu izbornika će se mijenjati pokazujući vaą
napredak u instaliranju sustava. Phil Hughes je napisao u Linux
Journal (http://www.linuxjournal.com/)u da biste mogli naučiti _pile_
da instalira Debian! ®elio je reći, instalacijski postupak je
uglavnom _lupanje_ po tipci _Enter_. Prvi izbor u instalacijskom
izborniku je sljedeća radnja koju biste trebali poduzeti prema onome
ąto sustav otkrije da ste već učinili. Trebao bi glasiti ``Dalje''.
Sada dolazi sljedeći korak u instalaciji sustava.
7.4. ``Konfiguracija tipkovnice''
---------------------------------
Osvijetlite izbor ``Dalje'' i pritisnite _Enter_ kako biste
konfigurirali tipkovnicu. Odaberite tipkovnicu koja odgovara
rasporedu vaąeg jezika (dakle ``Croatian''), ili odaberite neąto
pribliľno ako ľeljeni raspored nije naveden. Nakon ąto se instalacija
sustava zavrąi moći ćete odabrati raspored iz ąireg raspona izbora
(kao root pokrenite `kbdconfig' nakon zavrąetka instalacije).
Osvijetlite ľeljeni izbor tipkovnice i pritisnite _Enter_. Kursor
pomičite tipkama strelicama -- one su na istom mjestu u svim
rasporedima, pa ne ovise o konfiguraciji tipkovnice.
Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, sljedećih nekoliko koraka
će biti preskočeno jer nema lokalnog diska za particioniranje. U tom
slučaju, vaą sljedeći korak će biti Poglavlje 7.13, ```Konfiguracija
mreľe'''. Nakon toga ćete montirati svoju NFS root particiju u
Poglavlje 7.10, ```Montiranje već inicijalizirane particije'''.
7.5. Pred-učitavanje upravljačkih programa
------------------------------------------
U nekim neuobičajenim situacijama, moľda ćete ľeljeti pred-učitati
kernel module s floppy pogona. Općenito, moľete ignorirati ovaj
izbor.
7.6. Posljednja prilika!
------------------------
Jesmo li vam rekli da napravite backup? Evo vaąe prve prilike za
brisanje svih podataka na vaąim diskovima, i vaąe zadnje prilike za
čuvanje svog starog sustava. Ako joą niste napravili backup svih
diskova, izvadite disketu, resetirajte sustav, i napravite ga.
7.7. ``Particioniranje tvrdog diska''
-------------------------------------
Ako joą niste particionirali svoje diskove za Linux native i Linux
swap datotečne sustave kako je opisano u Poglavlje 4.6,
`Particioniranje prije instalacije', sljedeći korak će biti
``Particioniranje tvrdog diska''. Ako ste već stvorili barem po jednu
Linux native i Linux swap particiju, ``Dalje'' će glasiti
``Inicijaliziranje i uključivanje swap particije'', a ovaj korak čak
moľete preskočiti ako vaą sustav ima malo memorije i morali ste
uključiti swap particiju čim se sustav digao. ©to god izbor ``Dalje''
bio, moľete pomoću tipke za dolje odabrati ``Particioniranje tvrdog
diska''.
Izbor ``Particioniranje tvrdog diska'' vam nudi popis diskova koje
moľete particionirati i pokreće aplikaciju za particioniranje. Morate
stvoriti barem jednu ``Linux native'' (vrsta 83) particiju, a
vjerojatno ľelite barem jednu ``Linux swap'' (vrsta 82) particiju,
kako je objaąnjeno u Glava 4, `Particioniranje tvrdog diska'. Ako
niste sigurni kako biste particionirali sustav, vratite se i
pročitajte to poglavlje.
Ovisno o vaąoj arhitekturi koriste se različiti programi. Na vaąoj
arhitekturi je dostupan sljedeći program ili programi:
`atari-fdisk'
Atari-svjesna verzija `fdisk'a; pročitajte man stranicu
atari-fdiska (atari-fdisk.txt).
`amiga-fdisk'
Amiga-svjesna verzija `fdisk'a; pročitajte man stranicu
amiga-fdiska (amiga-fdisk.txt).
`mac-fdisk'
Mac-svjesna verzija `fdisk'a; pročitajte man stranicu mac-fdiska
(mac-fdisk.txt).
`mac-fdisk'
PowerMac-svjesna verzija `fdisk'a koja se također koristi na BVM
i Motorola VMEbus sustavima; pročitajte man stranicu pmac-fdiska
(pmac-fdisk.txt).
Jedan od tih programa će se automatski pokrenuti kada odaberete
``Particioniranje tvrdog diska''. Ako ne ľelite onoga koji se
automatski pokreće, izađite iz njega, prebacite se u ljusku (na tty2)
i ručno upiąite ime programa kojeg ľelite koristiti (i argumente, ako
je potrebno). Zatim u `dbootstrap'u preskočite korak
``Particioniranje tvrdog diska'' i nastavite sa sljedećim korakom.
Toplo se preporuča swap particija, ali, ako baą inzistirate, i ako vaą
sustav ima viąe od 5MB RAM-a, moľete bez nje. Ako to ľelite učiniti,
odaberite izbor ``Nastaviti bez swap particije''.
7.8. ``Inicijaliziranje i uključivanje swap particije''
-------------------------------------------------------
Ovo će biti sljedeći korak nakon ąto stvorite jednu particiju diska.
Moľete inicijalizirati i aktivirati novu swap particiju, aktivirati
prethodno inicijaliziranu, ili nastaviti bez swap particije. Uvijek
je dopuąteno ponovo inicijalizirati swap particiju, pa odaberite
``Inicijaliziranje i uključivanje swap particije'' osim ako ste
sigurni da znate ąto radite.
Ovaj izbor će vam najprije dati dijaloąki okvir u kojem piąe
``Odaberite particiju koju treba uključiti kao swap uređaj.''. Zadani
uređaj bi trebao biti swap particija koju ste već napravili; ako je
tako, samo pritisnite _Enter_.
Na kraju dolazi upit za potvrdu, jer će inicijalizacija uniątiti sve
trenutne podatke na particiji. Ako je sve u redu, odaberite ``Da''.
Zaslon će bljesnuti pri pokretanju inicijalizacijskog programa.
7.9. ``Inicijaliziranje Linux particije''
-----------------------------------------
U ovom trenutku, sljedeći ponuđeni izbor bi trebao biti
``Inicijaliziranje Linux particije''. Ako nije, to je zato ąto niste
zavrąili particioniranje diska, ili niste odabrali nijedan od izbora
koji se tiču vaąe swap particije.
Moľete inicijalizirati Linux particiju, ili montirati već
inicijaliziranu. Primjetite da `dbootstrap' _neće_ nadograditi stari
sustav bez njegova uniątavanja. Ako nadograđujete, Debian se obično
moľe sam nadograditi i `dbootstrap' vam neće biti potreban. Za pomoć
u nadograđivanju na Debian 2.2 pogledajte upute o nadograđivanju
(http://www.debian.org/releases/2.2/m68k/release-notes/).
Prema tome, ako koristite stare particije koje nisu prazne, tj. ako
ľelite jednostavno odbaciti ono ąto je sada na njima, trebali biste ih
inicijalizirati (ąto briąe sve datoteke). ©toviąe, morate
inicijalizirati sve particije koje ste stvorili u koraku
particioniranja. Skoro jedini razlog za montiranje particije bez
inicijaliziranja u ovom trenutku jest ako ste na njoj već proveli neki
dio instalacijskog postupka pomoću istog seta instalacijskih disketa.
Odaberite ``Inicijaliziranje Linux particije'' za inicijaliziranje i
montiranje `/' particije. Prva particija koju montirate ili
inicijalizirate bit će montirana kao `/' (ąto se čita kao ``root'' --
korijen).
Bit ćete upitani treba li odrľati ``Pre-2.2 Linux Kernel
Compatibility?''. Ako ovdje kaľete ``Ne'' znači da nećete moći
pokrenuti 2.0 ili ranije Linux kernele na vaąem sustavu, jer će
datotečni sustav imati neke osobine koje 2.0 kernel ne podrľava. Ako
znate da nikad nećete morati pokrenuti kernel 2.0 ili ranije sorte,
tada moľete ostvariti neke manje koristi tako ąto ćete ovdje reći
``Ne''. Postavljena vrijednost je ``Da'' zbog kompatibilnosti.
Također ćete biti upitani o tome treba li pregledati disk za loąim
blokovima. Postavljena vrijednost je preskakanje ovog pregledavanja,
jer to moľe oduzeti puno vremena, a moderni kontroleri diskovnih
pogona interno detektiraju i ispravno postupaju s loąim blokovima.
Ipak, ako ste imalo nesigurni o kvaliteti vaąeg diskovnog pogona, ili
ako imate prilično star sustav, trebali biste napraviti pregled loąih
blokova.
Sljedeća pitanja su tek potvrđivanja. Bit ćete pitani da potvrdite
svoje postupke, jer je inicijaliziranje destruktivno po sve podatke na
particiji, i bit ćete obavijeąteni da se particija montira kao `/'.
(Tehnički, montira se na `/target'; kada ponovno dignete sustav, to će
postati `/'.)
Jednom kad ste montirali `/' particiju, ako imate dodatne datotečne
sustave koje ľelite inicijalizirati i montirati, trebate koristiti
izbor ``Alternativa''. Ovo je za one koji su stvorili zasebne
particije za `/boot', `/var', `/usr' ili druge, koje sada treba
inicijalizirati i montirati.
7.10. ``Montiranje već inicijalizirane particije''
--------------------------------------------------
Alternativa Poglavlje 7.9, ```Inicijaliziranje Linux particije''' je
korak ``Montiranje već inicijalizirane particije''. Koristite ga ako
nastavljate prekinutu instalaciju ili ľelite montirati particije koje
su već inicijalizirane ili koje imaju podatke koje ľelite zadrľati.
Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, u ovom trenutku ľelite
NFS-om montirati root particiju s udaljenog NFS posluľitelja.
Navedite stazu do NFS posluľitelja po stanadardnoj NFS sintaksi,
dakle, `<ime-ili-IP-posluľitelja>:<staza-na-posluľitelju>'. Ako
morate montirati dodatne datotečne sustave, moľete to učiniti sada.
<staza-na-posluľitelju> za BVM i Motorola VMEbus sustave bi trebala
odgovarati stazi navedenoj u `tftplilo.conf' na TFTP posluľitelju; to
Linux kernelu govori koji direktorij treba montirati nakon dizanja
instaliranog sustava. Predodređena staza u `tftplilo.conf' je
`/nfshome/%C', gdje se `%C' zamjenjuje IP adresom klijenta koji se
diľe, u notaciji sa četiri točke.
Ako već niste podesili svoju mreľu kako je opisano u Poglavlje 7.13,
```Konfiguracija mreľe''', onda će odabiranje NFS instalacije to od
vas zatraľiti.
7.11. ``Instalacija kernela operativnog sustava i modula''
----------------------------------------------------------
Sljedeći korak je instaliranje kernela i kernel modula na vaą novi
sustav.
Bit će vam ponuđen meni uređaja s kojih moľete instalirati kernel.
Odaberite prikladan uređaj s kojeg ľelite instalirati kernel i module.
Sjetite se kako moľete koristiti bilo koji dostupni uređaj, i da niste
ograničeni na koriątenje uređaja koji ste koristili za montiranje
(vidi Glava 5, `Metode instaliranja Debiana').
Primijetite da će se prikazani izbori razlikovati ovisno o tome koji
hardver je `dbootstrap' detektirao. Ako instalirate sa sluľbenog
CD-ROM-a, softver bi trebao automatski ispravno postupiti.
Ako instalirate s lokalnog datotečnog sustava, imate dva izbora.
Odaberite uređaj ``harddisk'' ako particija diska joą nije montirana;
odaberite uređaj ``mounted'' ako jest. U oba slučaja, bit će vam
postavljeno pitanje ``Odaberite stazu Debian arhive'' -- ovo je
direktorij na disku gdje ste stavili potrebne instalacijske datoteke
iz Poglavlje 6.3, `Dizanje sustava s tvrdog diska'. Ako imate lokalni
mirror Debian arhive, moľete ga koristiti tako da upiąete taj
direktorij, često `/archive/debian'. Takve arhive karakteriziraju
strukture direktorija kao ąto su
`debian/dists/stable/main/disks-m68k/current'. Moľete sami upisati
stazu, ili koristiti `<...>' dugme za pregledavanje stabla datotečnog
sustava.
Nastavljajući diskusiju o instalaciji s lokalnog diska ili sličnog
medija (kao ąto je NFS), bit ćete upitani za direktorij koji sadrľi
potrebne datoteke (ąto moľe biti bazirano na vaąoj podarhitekturi).
Primijetite da sustav moľe inzistirati da se datoteke nalaze na
preciznoj lokaciji, uključujući poddirektorije, ako ih ima.
Pogledajte logove na tty3 (vidi Poglavlje 7.1.1, `Koriątenje ljuske i
pregled logova') gdje će `dbootstrap' zapisati lokacije datoteka koje
traľi.
Ako se pojavi izbor ``default'', trebate ga koristiti. Ako ne,
probajte izbor ``list'' da `dbootstrap' sam proba naći datoteke (ali
primijetite kako ovo moľe biti vrlo sporo ako montirate preko NFS-a).
Kao posljednji izbor, koristite izbor ``manual'' da bi ručno odabrali
direktorij.
Na Macintosh sustavima bit će vam ponuđena tri izbora zbog hira u
Linux HFS kodu:
* `/instmnt/debian/.finderinfo'
* `/instmnt/debian/.resource'
* `/instmnt/debian'
Same podatke sadrľi samo zadnji direktorij. Ili upiąite pravu stazu,
ili preskočite izbore `.finderinfo' i `.resource'.
Ako instalirate s disketa, morat ćete ubaciti Rescue Floppy disketu
(koja je vjerojatno već unutra), te Driver Floppies disketu.
Ako kernel i module ľelite instalirati putem mreľe, moľete to učiniti
koristeći opcije ``network'' (HTTP) ili ``nfs''. Vaąa mreľna sučelja
mora podrľavati standardni kernel (pogledajte Poglavlje 2.4,
`Periferije i ostali hardver'). Ako opcije ``nfs'' nema, morate
odabrati ``Odustajem'', vratiti se i odabrati korak ``Konfiguracija
mreľe'' (pogledajte Poglavlje 7.13, ```Konfiguracija mreľe'''), te
ponovite ovaj korak. Za opciju ``nfs'' ćete trebati odrediti ime i
stazu NFS posluľitelja. Uz pretpostavku da ste stavili snimke Rescue
Floppy i Driver Floppies disketa na odgovarajuće mjesto na NFS
posluľitelju, te datoteke bi trebale biti dostupne za instaliranje
kernela i modula. Za opciju ``network'', trebat ćete odrediti URL ąto
uključuje ime posluľitelja i direktorija.
7.11.1. NFS
-----------
Odaberite ``nfs'' opciju, i onda recite `dbootstrap'u ime vaąeg NFS
posluľitelja i stazu. Uz pretpostavku da ste stavili snimke Rescue
Floppy i Driver Floppies disketa na odgovarajuće mjesto na NFS
posluľitelju, te datoteke bi trebale biti dostupne za instaliranje
kernela i modula. NFS datotečni sustav će biti montiran pod
`/instmnt'. Odaberite lokaciju datoteka kao i u ``harddisk'' ili
``mounted''.
7.11.2. Network
---------------
Odaberite ``network'' opciju, i recite `dbootstrap'u URL i stazu do
Debian arhive. Pretpostavljena vrijednost će obično raditi, a u
svakom slučaju, staza je vjerojatno točna za bilo koji sluľbeni Debian
mirror, čak i ako promijenite posluľitelj. Moľete odabrati skidanje
datoteka kroz proxy posluľitelj; samo upiąite server _...ova rečenica
nije dovrąena..._
7.11.3. NFS Root
----------------
Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, trebali ste već
konfigurirati mreľu kako je opisano u Poglavlje 7.13, ```Konfiguracija
mreľe'''. Sada bi vam trebala biti ponuđena opcija za instaliranje
kernela i modula preko NFS-a. Nastavite koristeći goreopisanu ``nfs''
opciju.
Za druge instalacijske medije mogu biti potrebni drugi koraci.
7.12. ``Konfiguracija modula podrąke uređajima''
------------------------------------------------
Odaberite opciju ``Konfiguracija modula podrąke uređajima'' i
potraľite uređaje koje imate na svom sustavu. Konfigurirajte njihove
drivere i oni će se učitavati pri svakom dizanju sustava.
Sada ne morate konfigurirati sve svoje uređaje; bitno je da
konfigurirate one koji su potrebni za instaliranje osnovnog sustava.
Među njima su Ethernet driveri.
U bilo kojem trenutku nakon instalacije sustava moľete ponovo
konfigurirati module programom `modconf'.
7.13. ``Konfiguracija mreľe''
-----------------------------
Morate konfigurirati mreľu čak i ako je nemate, ali morate odgovoriti
samo na prva dva pitanja -- ``Izaberite ime računala'' i ``Je li vaą
sustav povezan na mreľu?''.
Ako ste povezani na mreľu, trebat će vam informacije koje ste
prikupili u Poglavlje 3.2, `Informacije koje će vam biti potrebne'.
Međutim, ako je vaąa primarna veza na mreľu PPP, _NEMOJTE_
konfigurirati mreľu.
`dbootstrap' će postaviti nekoliko pitanja o vaąoj mreľi; popunite
odgovore informacijama iz Poglavlje 3.2, `Informacije koje će vam biti
potrebne'. Sustav će također prikazati vaąe mreľne informacije i
zatraľiti potvrdu. Zatim morate navesti mreľni uređaj koji koristi
vaąa primarna mreľna veza. To će obično biti ``eth0'' (prvi Ethernet
uređaj).
Neki tehnički detalji koji biste moľda ľeljeli znati: program
pretpostavlja da je mreľna IP adresa bitovni AND IP adrese vaąeg
sustava i vaąeg netmaska. Pretpostavit će da je broadcast adresa
bitovni OR IP adrese vaąeg sustava i bitovne negacije netmaska.
Pretpostavit će da je vaą gateway posluľitelj ujedno i vaą DNS
posluľitelj. Ako ne uspijete naći nijedan od tih odgovora, koristite
pretpostavljene -- ako bude potrebno, moľete ih promijeniti nakon
instalacije sustava uređivanjem `/etc/network/interfaces'.
7.14. ``Instalacija osnovnog sustava''
--------------------------------------
Tokom koraka ``Instalacija osnovnog sustava'' bit će vam ponuđen popis
uređaja s kojih moľete instalirati osnovni sustav. Odaberite
odgovarajući uređaj.
Ako odlučite instalirati s datotečnog sustava na tvrdom disku ili s
CD-ROM-a, bit ćete upitani za stazu do datoteke
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
. Ako imate sluľbeni medij, zadana vrijednost bi trebala biti točna.
Inače upiąite stazu do osnovnog sustava, relativno na točku montiranja
medija. Kao i u koraku ``Instalacija kernela operativnog sustava i
modula'', moľete ili prepustiti `dbootstrap'u da sam nađe datoteku ili
upisati stazu.
Ako odlučite instalirati s disketa, po redu ubacujte osnovne diskete,
kao ąto traľi `dbootstrap'. Ako jedna od osnovnih disketa bude
nečitljiva, morat ćete pripremiti novu disketu i ubacivati sve diskete
u sustav ispočetka. Nakon ąto su pročitane sve diskete, sustav će
instalirati sadrľane datoteke. To bi na sporim sustavima moglo
potrajati 10 ili viąe minuta, a na brľima manje.
Ako osnovni sustav instalirate NFS-om, odaberite NFS i nastavite. Bit
ćete pitani za posluľitelj, dijeljeni direktorij na njemu, te
poddirektorij u kojem se moľe naći datoteka
http://http.us.debian.org/debian/dists/potato/main/disks-m68k/current/base2_2.tgz
. Ako imate problema u NFS montiranju, provjerite podudara li se
vrijeme na NFS posluľitelju viąe manje s vremenom na klijentu. Datum
moľete postaviti na `tty2' pomoću naredbe `date'; morat ćete ga ručno
postaviti. Pogledajte man stranicu date(1).
7.15. ``Konfiguracija osnovnog sustava''
----------------------------------------
Do sada ste učitali sve datoteke koje čine minimalni Debian sustav,
ali potrebno je joą malo konfiguracije prije nego sustav bude spreman
za rad.
Bit ćete pitani za svoju vremensku zonu. Moľete ju navesti na mnogo
načina; predlaľemo vam da u popisu ``Direktoriji:'' odaberete svoju
zemlju (ili kontinent; dakle, ``Europe''). Sada moľete odabrati svoj
zemljopisni poloľaj (tj. zemlju, pokrajinu, drľavu, ili grad; dakle,
``Zagreb'') u popisu ``Zone:''.
Zatim ćete biti pitani je li sat vaąeg sustava namjeąten na GMT ili
lokalno vrijeme. Odaberite GMT (tj. ``Da'') ako će na vaąem računalu
raditi samo Unix; odaberite lokalno vrijeme (tj. ``Ne'') ako ćete uz
Debian raditi na nekom drugom operativnom sustavu. Unix (a Linux nije
iznimka) općenito ima sat sustava po GMT-u, a vidljivo vrijeme
pretvara u lokalnu vremensku zonu. To omogućava sustau praćenje
promjena vremena i prijestupnih godina, a korisnici logirani iz drugih
vremenskih zona čak mogu pojedinačno namjestiti vremensku zonu na svom
terminalu.
7.16. ``Omogućavanje izravnog dizanja Linuxa s tvrdog diska''
-------------------------------------------------------------
Ako odlučite namjestiti tvrdi disk tako da se izravno diľe Linux, a
_ne_ instalirate na radnu stanicu bez diska, bit ćete pitani ľelite li
instalirati master boot record. Ako ne koristite boot manager (ąto je
vjerojatno istina ako ne znate ąto je boot manager) i nemate drugih
operativnih sustava na istom stroju, na to pitanje odgovorite ``Da''.
Ako odgovorite ``Da'', slijedi pitanje ľelite li Linux dizati
automatski s diska kada uključite sustav. Time Linux root particija
postaje _bootable particija_ -- ona koja se učitava s tvrdog diska.
Primjetite da je dizanje viąe operativnih sustava na jednom stroju joą
uvijek pomalo crna magija. Ovaj dokument ni ne pokuąava dokumentirati
razne boot managere, različite po arhitekturi i čak po podarhitekturi.
Za viąe informacija pogledajte dokumentaciju svog boot managera.
Zapamtite: kada radite s boot managerom, opreza nikad dosta.
_FIXME: o boot manageru_
Ako instalirate na radnu stanicu bez diska, dizanje s lokalnog diska
očito nema smisla, i ovaj korak će biti preskočen.
7.17. Trenutak istine
---------------------
Prvo samostalno dizanje vaąeg sustava je ono ąto električari zovu
``dimni test''. Ako je u disketnom pogonu disketa, izvadite ju.
Odaberite izbor ``Ponovno dizanje sustava''.
Ako se diľete izravno u Debian i sustav se ne pokrene, koristite ili
izvorni instalacijski medij (na primjer, Rescue Floppy disketu), ili
ubacite Custom Boot disketu ako ste ju pripremili, i resetirajte
sustav. Ako _ne_ koristite Boot disketu, vjerojatno ćete morati
dodati neke argumente. Ako se diľete pomoću Rescue Floppy diskete ili
slične tehnike, morate navesti `rescue root=<root>', gdje je <root>
vaąa root particija, kao ąto je ``/dev/sda1''.
Ako ste upravo obavili instalaciju na BVM ili Motorola VMEbus stroj
bez diska: nakon ąto se s TFTP posluľitelja učita program `tftplilo',
na `LILO Boot:' promptu napiąite jedno od sljedećeg:
* ``b6000 _Enter_'' za dizanje BVME4000/6000
* ``b162 _Enter_'' za dizanje MVME162
* ``b167 _Enter_'' za dizanje MVME166/167
Debian bi se trebao dignuti i trebali biste vidjeti iste poruke kao
pri prvom dizanju instalacijskog sustava, uz neke nove poruke.
7.18. Postavite rootovu lozinku
-------------------------------
Račun (engl. account) _root_ se također naziva _nadkorisnik_ (engl.
_super-user_); to je login koji nadilazi sve sigurnosne zaątite vaąeg
sustava. rootov račun bi trebalo koristiti samo za administriranje
sustava, i to ąto je manje vremena moguće.
Svaka lozinka koju napravite bi trebala sadrľavati od 6 do 8 znakova,
i velika i mala slova, kao i znakove punktuacije . Budite osobito
paľljivi kad budete podeąavali vaąu root lozinku, jer je to tako moćan
korisnički račun. Izbjegavajte riječi iz riječnika ili upotrebu bilo
kakvih osobnih informacija koje se mogu pogoditi.
Ako vam itko ikad kaľe da mu treba vaąa root zaporka, budite izuzetno
oprezni. Pod običnim okolnostima nikad ne biste smjeli dati svoj root
račun, osim ako administrirate stroj koji ima viąe od jednog
administratora.
7.19. Stvorite običnog korisnika
--------------------------------
Sustav će vas pitati treba li stvoriti račun običnog korisnika. Taj
račun bi trebao biti vaą glavni osobni login. _Ne biste_ trebali
koristiti račun roota u svakodnevne potrebe ili kao svoj osobni login.
Zaąto ne? Pa, jedan od razloga za izbjegavanje koriątenja rootovih
povlastica jest iznimna lakoća kojom root moľe napraviti nepopravljivu
ątetu. Drugi razlog je ąto bi vas mogli prevariti programom koji je
_trojanski konj_ -- iskoriątava vaąe moći nadkorisnika kako bi ugrozio
sigurnost sustava na kojem se nalazite. Ovu temu detaljnije obrađuje
svaka knjiga o administraciji Unix sustava -- razmislite o čitanju ako
joą niste čuli za ovo.
Korisnički račun nazovite kako god ľelite. Da vam je ime Ivica Perić,
mogli biste koristiti ``peric'', ``ivica'', ``iperic'' ili ``ip''.
7.20. Podrąka za shadow lozinke
-------------------------------
Zatim će vas sustav pitati ľelite li uključiti shadow lozinke. To je
sustav koji vaą Linux sustav čini malo sigurnijim. Na sustavu bez
shadow lozinki, lozinke su pohranjene (enkriptirane) u datoteci koji
svi mogu čitati, `/etc/passwd'. Ta datoteka mora biti čitljiva
svakome tko se moľe logirati jer sadrľi ključne korisničke
informacije, primjerice, kako pretvarati brojčane oznake korisnika u
login imena. Prema tome, moguće je da netko pokupi vaąu `/etc/passwd'
datoteku i izvrąi `brute force' napad (tj. pokrene automatizirani
test svih mogućih kombinacija lozinki) na nju te tako otkrije lozinke.
Ako su uključene shadow lozinke, lozinke se umjesto toga pohranjuju u
`/etc/shadow', u koju moľe čitati i pisati samo root, a čitati je moľe
čitati grupa shadow. Dakle, preporučamo vam da uključite shadow
lozinke.
Ponovno podeąavanje sustava shadow lozinki se moľe obaviti u svakom
trenutku, pomoću programa `shadowconfig'. Za viąe informacija
pogledajte `/usr/share/doc/passwd/README.debian.gz' nakon instalacije.
7.21. Izaberite i instalirajte profile
--------------------------------------
Sustav će vas sada pitati ľelite li koristiti unaprijed pripremljene
programske konfiguracije koje Debian nudi. Uvijek moľete odabrati,
paket po paket, ąto ľelite instalirati na svoj novi stroj. To je
svrha programa `dselect', opisanog dolje. Ali, uz 3650 paketa u
Debianu, to moľe biti dug zadatak!
Zato imate mogućnost izabiranja _zadaća_ i _profila_. _Zadaća_ je
posao koji ćete obavljati na stroju, kao ąto je programiranje u Perlu,
pisanje HTML-a, ili obrada teksta na kineskom. Moľete izabrati viąe
zadaća. _Profil_ je kategorija kojoj će vaą stroj pripadati, kao ąto
je mreľni posluľitelj ili osobna radna stanica. Za razliku od zadaća,
moľete izabrati samo jedan profil.
Ukratko, ako vam se ľuri, izaberite jedan profil. Ako imate viąe
vremena, izaberite profil Custom i odaberite skup zadaća. Ako imate
napretek vremena i ľelite vrlo precizno odrediti ąto će se, a ąto neće
instalirati, preskočite ovaj korak i koristite svu moć `dselect'a.
Uskoro ćete ući u `dselect'. Ako ste odabrali zadaće ili profil,
preskočite korak ``Select'' u `dselect'u jer je odabir već učinjen.
Malo upozorenje o prikazanim veličinama zadaća: veličina pokazana za
svaku zadaću je zbroj veličina njenih paketa. Ako odaberete dvije
zadaće koje dijele neke pakete, stvarna potreba za diskom će biti
manja od zbroja veličina tih dviju zadaća.
Nakon ąto dodate oba logina (root i osobni), naći ćete se u programu
`dselect'. Prije toga svakako pročitajte Uvod u dselect
(dselect-beginner.hr.html). `dselect' vam omogućava odabir _paketa_
koje će se instalirati na vaą sustav. Ako imate CD-ROM ili tvrdi disk
sa dodatnim Debian paketima koje ľelite instalirati na svoj sustav,
ili ste spojeni na Internet, to moľete odmah iskoristiti. Inače
moľete izaći iz `dselect'a i pokrenuti ga kasnije, nakon ąto prenesete
datoteke Debian paketa na svoj sustav. Dok radite u `dselect'u,
morate biti nadkorisnik (root).
7.22. Logirajte se
------------------
Nakon ąto napustite `dselect', ugledat ćete login prompt. Logirajte
se pomoću izabranog osobnog logina i lozinke. Vaą sustav je sada
spreman za koriątenje.
7.23. Namjeątanje PPP-a
-----------------------
NAPOMENA: Ako instalirate s CD-ROM-a i/ili ste spojeni izravno na
mreľu, slobodno moľete preskočiti ovo poglavlje. Instalacijski sustav
će vas pitati za ove informacije samo ako mreľa joą nije podeąena.
Osnovni sustav sadrľi potpun `ppp' paket. Taj paket vam omogućava
povezivanje na ISP pomoću PPP-a. Ovdje su neke osnovne upute za
postavljanje PPP veze. Instalacijske diskete sadrľe program
`pppconfig' koji će vam pomoći u postavljanju PPP-a. _Kada vas pita
za ime vaąe veze, svakako ju nazovite ``provider''._
Uz malo sreće, program `pppconfig' će vas provesti kroz bezbolno
namjeątanje PPP veze. Međutim, ako to ne radi, pogledajte dolje za
detaljne upute.
Čest problem u Hrvatskoj je poruka ``NO DIALTONE'', koja je česta sa
starijim modemima koji koriste američki telefonski sustav. Tamo je
signal slobodnog biranja drugačiji od naąega, pa zato morate
isključiti njegovo prepoznavanje. U inicijalizacijski string (dijalog
``Advanced Options'' pa ``Modem Init'' u `pppconfig'u) dodajte naredbu
``X3'' -- dakle, ako je prije bio ``ATZ'', sada će biti ``ATZX3''.
Iznimka su ZyXeL modemi na kojima treba koristiti ``X4''.
Za postavljanje PPP-a potrebna su osnovna znanja pregledavanja i
uređivanja datoteka pod Linuxom. Za pregledavanje datoteka koristite
`zmore', odnosno `zmore' za saľete datoteke s nastavkom `.gz'. Na
primjer, kako biste vidjeli `README.debian.gz', napiąite `zmore
README.debian.gz'. Jedini editor koji dolazi s osnovnim sustavom je
`ae', kojeg je vrlo ga jednostavno koristiti, ali nema puno
mogućnosti, te `elvis-tiny', ograničeni klon `vi'ja. Vjerojatno ćete
poslije instalirati editore i preglednike bogatije mogućnostima, kao
ąto su `nvi', `less' i `emacs'.
Otvorite `/etc/ppp/peers/provider' i zamijenite ``/dev/modem'' s
``/dev/ttyS<#>'' gdje <#> označava broj vaąeg serijskog porta. Pod
Linuxom, serijski portovi se broje od 0; vaą prvi serijski port pod
Linuxom se zove `/dev/ttyS0'. Sljedeći korak je editiranje
`/etc/chatscripts/provider' i dodavanje telefonskog broja vaąeg
providera, vaąeg korisničkog imena i lozinke. Nemojte brisati ``\q''
koji prethodi lozinci. To ątiti lozinku od pojavljivanja u log
datotekama.
Mnogi provideri umjesto tekstualne autentifikacije za prijavljivanje
koriste PAP ili CHAP. Drugi koriste oboje. Ako vaą provider
zahtijeva PAP ili CHAP, morat ćete slijediti drukčiji postupak.
Zakomentirajte sve ispod niza za biranje (onoga koji počinje s
``ATDT'') u `/etc/chatscripts/provider', promijenite
`/etc/ppp/peers/provider' kako je gore opisano i dodajte `user <ime>'
gdje <ime> označava vaąe korisničko ime kod providera na koji se
pokuąavate spojiti. Zatim, editirajte `/etc/ppp/pap-secrets' odnosno
`/etc/ppp/chap-secrets' i tamo upiąite svoju lozinku.
Također ćete morati editirati `/etc/resolv.conf' i dodati IP adrese
DNS-ova vaąeg providera. Redovi u `/etc/resolv.conf' su u sljedećem
formatu: `nameserver <xxx.xxx.xxx.xxx>' gdje <x>evi označavaju brojeve
IP adrese. Opcionalno, mogli biste dodati `usepeerdns' postavku u
`/etc/ppp/peers/provider' datoteku, ąto će omogućiti automatsko
odabiranje prikladnih DNS posluľitelja, koristeći postavke koje obično
pruľi providerov posluľitelj.
Osim ako je postupak spajanja na vaąeg providera drukčiji od većine
ISP-ova, gotovi ste! Uključite PPP vezu pokretanjem `pon' kao root i
pratite tijek naredbom `plog'. Za isključenje koristite `poff', opet
kao root.
Pročitajte datoteku `/usr/share/doc/ppp/README.Debian.gz' za viąe
informacija o koriątenju PPP-a na Debianu.
7.24. Instaliranje ostatka sustava
----------------------------------
Informacije o instaliranju ostatka vaąeg Debian sustava sadrľi odvojen
dokument, Uvod u dselect (dselect-beginner.hr.html). Ako koristite
profile ili zadaće iz Poglavlje 7.21, `Izaberite i instalirajte
profile', ne zaboravite preskočiti korak ``Select'' u `dselect'u.
-------------------------------------------------------------------------------
8. Daljni koraci i kamo nakon toga
----------------------------------
8.1. Ako ste novi u Unixu
-------------------------
Ako ste novi u Unixu, vjerojatno biste trebali kupiti nekoliko knjiga
i pročitati ih. Unix FAQ
(ftp://rtfm.mit.edu/pub/usenet/news.answers/unix-faq/faq/) sadrľi viąe
referenci (engleskim) knjigama i Usenet grupama koje će vam biti od
pomoći. Također moľete pogledati User-Friendly Unix FAQ
(http://www.camelcity.com/~noel/usenet/cuuf-FAQ.htm).
Evo kratkog popisa literature na hrvatskom:
* Ivan Maglić: Uvod u UNIX (1991., INA Info)
* Que development group: UNIX u primjeni (1994., Znak)
* Aco Dmitrović: LINUX, UNIX za svakoga (1995., vlastita naklada
autora)
* Mario ®agar: UNIX i kako ga koristiti (V. izdanje, 1995.,
Korijandol)
* John R. Levine, Margaret Levine Young: UNIX za neznalice (1997.,
Znak)
Hrvatske Usenet grupe hr.comp.linux i hr.comp.unix su izvrsno mjesto
ako trebate nečiju pomoć. Na BBS-ovima postoje UNIX.HR i Linux.CL.
Linux je implementacija Unixa. Linux Documentation Project (LDP)
(http://www.linuxdoc.org/) je sakupio viąe HOWTO-a i računalnih knjiga
vezanih za Linux. Većina tih dokumenata se moľe lokalno instalirati;
jednostavno instalirajte paket `doc-linux-html' (HTML verzije) ili
paket `doc-linux-text' (ASCII verzije), a zatim pogledajte u
`/usr/doc/HOWTO'. Međunarodne verzije LDP HOWTO-a su također dostupne
kao Debian paketi: HTML i tekstualne verzije hrvatskih prijevoda
sadrľi paket `doc-linux-hr'.
Informacije specifične za Debian se mogu naći dolje.
8.2. Kako se orijentirati na Debian
-----------------------------------
Debian je malčice drugačiji od drugih distribucija. Čak i ako su vam
druge distribucije Linuxa poznate, trebali biste znati neke stvari o
Debianu koje će vam pomoći u odrľavanju sustava u dobrom, čistom
stanju. Ovo poglavlje sadrľi materijale koji će vam pomoći u
orijentiranju; ne namjerava biti uvod u koriątenje Debiana, nego samo
vrlo kratak pogled na sustav za one kojima se jako ľuri.
Najvaľniji koncept kojeg trebate prihvatiti je Debianov paketni
sustav. U biti, velike dijelove svog sustava morate smatrati
prepuątenima paketnom sustavu. Među njima su:
* `/usr' (osim `/usr/local')
* `/var' (moľete napraviti `/var/local' i tamo biti sigurni)
* `/bin'
* `/sbin'
* `/lib'
Na primjer, ako zamijenite `/usr/bin/perl', to će raditi, ali ako onda
nadogradite svoj paket `perl', datoteka koju ste tamo stavili će biti
zamijenjena. Stručnjaci to mogu zaobići stavljanjem paketa na
``hold'' u `dselect'u.
8.3. Literatura i informacije
-----------------------------
Ako trebate informacije o pojedinom programu, prvo biste trebali
probati `man <program>', odnosno `info <program>'.
`/usr/doc' također sadrľi puno korisne dokumentacije.
`/usr/doc/HOWTO' i `/usr/doc/FAQ' sadrľe puno osobito zanimljivih
informacija.
Debianove WWW stranice (http://www.debian.org/) sadrľe veliku količinu
dokumentacije o Debianu. Konkretno, pogledajte Debian FAQ
(http://www.debian.org/doc/FAQ/) i arhive Debianovih mailing listi
(http://www.debian.org/Lists-Archives/). Zajednica Debiana podrľava
samu sebe; kako biste se pretplatili na jednu ili viąe Debianovih
mailing listi, pogledajte stranicu za pretplaćivanje na mailing liste
(http://www.debian.org/MailingLists/subscribe).
8.4. Kompajliranje novog kernela
--------------------------------
Zaąto bi netko ľelio kompajlirati novi kernel? To često nije nuľno
jer standardni kernel isporučen s Debianom radi na većini
konfiguracija. Međutim, korisno je kompajlirati novi kernel kako
biste:
* radili s posebnim hardverom, ili zaobiąli hardverske konflikte s
pred-isporučenim (Debianovim) kernelima
* radili s hardverom ili opcijama izostavljenim iz standardnog
kernela, kao ąto je APM ili SMP
* optimizirali kernel uklanjanjem beskorisnih drivera, ąto ubrzava
dizanje
* koristili opcije kernela koje standardni kernel ne podrľava (kao
ąto je mreľni firewall)
* radili s poboljąanim ili razvojnim kernelom
* impresionirali prijatelje, isprobali nove stvari
Nemojte se bojati kompajliranja novog kernela. Zabavno je i
isplativo.
Za kompajliranje kernela na Debian način potrebni su vam neki paketi:
`kernel-package', `kernel-source-2.2.10' (najnovija verzija u vrijeme
pisanja), `fakeroot' i nekoliko drugih koji su vjerojatno već
instalirani (pogledajte `/usr/share/doc/kernel-package/README.gz' za
potpuni popis).
Primjetite da svoj kernel ne _morate_ kopmajlirati na ``Debian
način''; no, mislimo da je koriątenje paketnog sustava za instalaciju
kernela sigurnije i lakąe. Zapravo, svoj izvorni kod kernela umjesto
iz `kernel-source-2.2.10' moľete uzeti ravno od Linusa i joą uvijek
koristiti `kernel-package' za kompajliranje.
Primjetite da ćete potpunu dokumentaciju o koriątenju `kernel-package'
naći u `/usr/share/doc/kernel-package'. Ovo poglavlje sadrľi samo
kratak uvod.
Nadalje ćemo pretpostavljati da će se vaą izvorni kod kernela nalaziti
u `/usr/local/src' te da je verzija vaąeg kernela 2.2.10. Kao root
stvorite direktorij pod `/usr/local/src' i promijenite njegovog
vlasnika na svoj obični ne-root račun. Preko svog običnog ne-root
računa, uđite u direktorij u kojem ľelite ostaviti kod kernela (`cd
/usr/local/src'), otpakirajte kod kernela (`tar xIf
/usr/src/kernel-source-2.2.10.tar.bz2'), uđite u stvoreni direktorij
(`cd kernel-source-2.2.10/'). Sada moľete konfigurirati kernel (`make
xconfig' ako je X11 instaliran, podeąen i pokrenut, a inače `make
menuconfig'). Uzmite si vremena za čitanje računalne pomoći i
izabirite paľljivo. Kada dvojite, obično je bolje uključiti driver
(program koji upravlja hardverskim dodacima, kao ąto su Ethernet
kartice, SCSI kontroleri, i tako dalje) za kojeg niste sigurni.
Budite paľljivi: druge opcije, nevezane za određeni hardver, bi
trebalo ostaviti na zadanoj vrijednosti ako ih ne razumijete. Nemojte
zaboraviti odabrati "Kernel daemon support (e.g. autoload of
modules)" u "Loadable module support" (inače nije odabrano) ili će
vaąa Debian instalacija imati problema.
Očistite stablo i parametre `kernel-package' pokretanjem `make-kpkg
clean'.
Sada kompajlirajte kernel: `fakeroot make-kpkg --revision=vlastiti.1.0
kernel_image'. Broj verzije ``1.0'' moľete mijenjati po volji; to je
samo broj verzije po kojem ćete raspoznavati svoje izgrađene kernele.
Isto tako moľete staviti bilo koju riječ umjesto ``vlastiti'' (na
primjer, ime računala). Kompajliranje kernela moľe poprilično
potrajati, ovisno o brzini vaąeg stroja.
Kada kompajliranje zavrąi, moľete instalirati svoj vlastiti kernel kao
i svaki drugi paket. Kao root pokrenite `dpkg -i
../kernel-image-2.2.10-<podarh>_vlastita.1.0_m68k.deb'. Dio <podarh>
je opcionalna podarhitektura, koja ovisi o postavljenim opcijama
kernela. `dpkg -i kernel-image...' će instalirati kernel, kao i neke
druge zgodne potporne datoteke. Na primjer, pravilno će se
instalirati `System.map' (korisno za nalaľenje problema u kernelu), te
`/boot/config-2.2.10', sa vaąom trenutnom konfiguracijom. Ako ste
stvorili paket modula, morat ćete instalirati i njega.
Vrijeme je za ponovno dizanje sustava: paľljivo pročitajte sva
upozorenja koja su gornji koraci moľda dali i pokrenite `shutdown -r
now'.
Za viąe informacija o `kernel-package' pročitajte dokumentaciju u
`/usr/doc/kernel-package'.
-------------------------------------------------------------------------------
9. Tehničke informacije o boot-floppies
---------------------------------------
9.1. Izvorni kod
----------------
Paket `boot-floppies' sadrľi sav izvorni kod i dokumentaciju
instalacijskih disketa.
9.2. Rescue Floppy disketa
--------------------------
Rescue Floppy disketa ima Ext2 datotečni sustav (ili FAT datotečni
sustav, ovisno o vaąoj arhitekturi) i morali biste joj moći pristupiti
iz svega ąto moľe montirati EXT2 odnosno FAT diskove. Linux kernel je
smjeąten u datoteci `linux'. Datoteka `root.bin' je `gzip'om saľeta
snimka 1.4 MB Minix odnosno EXT2 datotečnog sustava koja će se učitati
u RAM disk i koristiti kao root datotečni sustav.
9.3. Zamjenjivanje kernela na Rescue Floppy disketi
---------------------------------------------------
Ako budete morali zamijeniti kernel na Rescue Floppy-u, vaą novi
kernel sljedeće mogućnosti mora imati ugrađene, a ne u modulima:
* RAM disk podrąka (`CONFIG_BLK_DEV_RAM')
* Initial RAM disk (initrd) podrąka (`CONFIG_BLK_DEV_INITRD')
* Kernel podrąka za ELF binaries (`CONFIG_BINFMT_ELF')
* Podrąka za loop device (`CONFIG_BLK_DEV_LOOP')
* FAT, Minix i EXT2 datotečni sustavi (nekim arhitekturama FAT
i/ili Minix datotečni sustavi nisu potrebni -- pogledajte izvorni
kod)
Na BVM i Motorola VMEbus sustavima trebali biste koristiti alat
`vmelilo', uz datoteku `vmelilo.conf' koja se nalazi u direktoriju
`/etc' na disketi.
Također ćete ľeljeti zamijeniti datoteku `modules.tgz' na Driver
Floppies disketi. Ta datoteka jednostavno sadrľi `gzip'om saľetu
`tar' arhivu `/lib/modules/<kernel-ver>'; pripremite je iz roota
datotečnog sustava tako da svi početni direktoriji također budu u
njoj.
9.4. Diskete osnovnog sustava
-----------------------------
Diskete osnovnog sustava sadrľe 512-bajtno zaglavlje i dio `gzip'om
saľete `tar' arhive. Ako maknete zaglavlja i zatim spojite sadrľaje
disketa osnovnog sustava, rezultat bi trebao biti saľeta `tar' arhiva.
Ona sadrľi osnovni sustav koji će se instalirati na vaą tvrdi disk.
Nakon ąto se ova arhiva instalira, morate proći kroz korake u
instalacijskom sustavu opisane u Poglavlje 7.15, ```Konfiguracija
osnovnog sustava''', te druge `dbootstrap' korake za konfiguriranje
mreľe, i morate sami instalirati kernel operativnog sustava i module.
Nakon ąto to napraviti, sustav će biti moguće koristiti.
©to se tiče zadataka nakon instalacije, njih većinom obavlja
`base-config' paket.
9.5. Izgrađivanje lokalizirane instalacije
------------------------------------------
1. Instalirajte paket `boot-floppies'.
2. Uđite u direktorij `/usr/src/boot-floppies'.
3. Editirajte `Makefile' i promijenite ```LINGUA=C''' u
```LINGUA=hr'''. Također promijenite vrijednost varijable
<archive> u stazu do vaąe Debian arhive (tj. montiranog
CD-ROM-a).
4. Pokrenite `make'.
5. Upravo ste izgradili hrvatsku Rescue Floppy disketu (`resc*.bin')
i root datotečni sustav (`root.bin'). (Osnovni sustav -- base --
je jedinstven za sve jezike.)
-------------------------------------------------------------------------------
10. Dodatak
-----------
10.1. Viąe informacija i nabavljanje Debian GNU/Linuxa
------------------------------------------------------
10.1.1. Viąe informacija
------------------------
Općeniti izvor informacija o Linuxu je Linux Documentation Project
(http://www.linuxdoc.org/). Tamo ćete naći HOWTO-e i veze na druge
vrlo vrijedne informacije o dijelovima GNU/Linux sustava.
10.1.2. Nabavljanje Debian GNU/Linuxa
-------------------------------------
Ako ľelite kupiti CD set da biste instalirali Debian GNU/Linux sustav
s CD-ROM-a, trebate pogledati na stranicu trgovaca CD-ovima
(http://www.debian.org/distrib/vendors). Tamo ćete naći popis adresa
gdje se prodaje Debian GNU/Linux na CD-ROM-ovima. Popis je poslagan
po zemlji tako da ne bi trebali imati problema u nalaľenju trgovca
blizu vama.
10.1.3. Debian mirrori
----------------------
Ako ľivite izvan SAD-a i ľelite skidati Debian pakete, moľete
koristiti jedan od mnogih mirrora koji se nalaze izvan SAD-a. Popis
zemalja i mirrora se moľe naći na stranici Debian FTP servera
(http://www.debian.org/distrib/ftplist).
10.1.4. GPG, SSH i drugi sigurnosni softver
-------------------------------------------
Sjedinjene Drľave stavljaju ograničenja na izvoz obrambenih stvari,
ąto naľalost uključuje i neke tipove kriptografskog softvera. PGP i
ssh, među ostalima, spadaju u ovu kategoriju. Ipak, legalno je
uvoziti takav softver u SAD.
Da spriječimo svakoga u preuzimanju nepotrebnih legalnih rizika, neki
Debian paketi su dostupni sa posluľitelja izvan SAD-a, koji posluľuje
razne kriptografske programe: Debian non-US Server
(ftp://nonus.debian.org/debian-non-US/).
Ovaj tekst je preuzet iz README.non-US datoteke, koju moľete naći na
svakom mirroru Debian FTP arhive. Ona također sadrľi i popis mirrora
non-US servera.
10.2. Linux Devices
-------------------
U Linuxu postoje razne specijalne datoteke u `/dev' direktoriju. Ove
datoteke se zovu datoteke device-ova. U svijetu Unixa, pristupanje
hardveru je drugačije. Tamo postoji specijalna datoteka koja zapravo
pokreće driver koji naposlijetku pristupa hardveru. Ta datoteka
device-a je sučelje pravoj komponenti sustava. Datoteke pod `/dev'
direktorijem se ponaąaju drugačije nego obične datoteke. Ispod su
navedene najvaľnije datoteke device-ova.
fd0 1. floppy disketa
fd1 2. floppy disketa
hda IDE hard disk / CD-ROM na prvom IDE portu (master)
hdb IDE hard disk / CD-ROM na prvom IDE portu (slave)
hdc IDE hard disk / CD-ROM na drugom IDE portu (master)
hdd IDE hard disk / CD-ROM na drugom IDE portu (slave)
hda1 1. particija prvog IDE hard diska
hdd15 15. particija četvrtog IDE hard diska
sda SCSI hard disk s najmanjim SCSI ID-om (npr. 0)
sdb SCSI hard disk sa sljedećim većim SCSI ID-om (npr. 1)
sdc SCSI hard disk sa sljedećim većim SCSI ID-om (npr. 2)
sda1 1. particija prvog SCSI hard diska
sdd10 10. particija četvrtog SCSI hard diska
sr0 SCSI CD-ROM s najmanjim SCSI ID-om
sr1 SCSI CD-ROM sa sljedećim većim SCSI ID-om
ttyS0 Serijski port 0, COM1 pod DOS-om
ttyS1 Serijski port 1, COM2 pod DOS-om
psaux PS/2 mią uređaj
gpmdata Pseudo-uređaj, repeater podaci iz GPM (mią) daemon-a
cdrom Simbolički link na CD-ROM drive
mouse Simbolički link na device datoteku miąa
null sve ąto se usmjeri na ovu device datoteku će nestati
zero moľete neprekidno čitati nule iz ove device datoteke
10.3. Pogovor prijevodu
-----------------------
Ovaj prijevod trenutno odrľavaju Matej Vela <mvela@public.srce.hr> i
Josip Rodin <jrodin@jagor.srce.hr>.
Ako imate komentara ili moľete pomoći u prevođenju, slobodno nam se
obratite.
-------------------------------------------------------------------------------
11. Administrativno
-------------------
11.1. O ovom dokumentu
----------------------
Ovaj dokument je pisan u SGML-u, pomoću ``DebianDoc'' DTD-a. Izlazne
formate proizvode programi iz paketa `debiandoc-sgml'.
Kako bismo olakąali odrľavanje ovog dokumenta, koristimo viąe
mogućnosti SGML-a, kao ąto su entiteti i označeni dijelovi. One
igraju ulogu koja odgovara varijablama i uvjetima u programskim
jezicima. SGML izvorni kod ovog dokumenta sadrľi informacije o svakoj
različitoj arhitekturi -- označeni dijelovi se koriste za izoliranje
teksta koji je specifičan za arhitekturu.
11.2. Pridonoąenje ovom dokumentu
---------------------------------
Ako imate problema ili prijedloga koji se tiču ovog dokumenta,
vjerojatno biste ih trebali predati kao bug izvjeątaj na paket
`boot-floppies'. Pogledajte paket `bug' ili `reportbug', ili
pročitajte računalnu dokumentaciju Debianovog sustava praćenja bugova
(http://www.debian.org/Bugs/). Bilo bi lijepo da pogledate otvorene
bugove na boot-floppies
(http://www.debian.org/Bugs/db/pa/lboot-floppies.html), kako biste
vidjeli je li vaą problem već prijavljen. Ako je tako, moľete poslati
dodatnu potvrdu ili korisne informacije na <XXXX@bugs.debian.org>,
gdje je <XXXX> broj već prijavljenog buga.
Joą bolje, uzmite primjerak SGML izvornog koda ovog dokumenta i
napravite zakrpe za njega. SGML izvorni kod se moľe naći u
`boot-floppies'; pokuąajte nći najnoviju verziju u unstable
(ftp://ftp.debian.org/debian/dists/unstable/) distribuciji. Također
moľete pregledavati izvorni kod kroz CVSweb
(http://cvs.debian.org/boot-floppies/); za instrukcije kako izvaditi
source putem CVS-a, pogledajte README-CVS
(http://cvs.debian.org/~checkout~/boot-floppies/README-CVS?tag=HEAD%26content-type=text/plain)
iz izvornog koda.
Molimo vas, _nemojte_ izravno kontaktirati autore ovog dokumenta.
Također postoji lista za rasprave o `boot-floppies', ąto uključuje
rasprave o ovom priručniku. Mailing lista je
<debian-boot@lists.debian.org>. Upute o pretplaćivanju na tu listu se
mogu naći na stranici za pretplaćivanje na Debianove mailing liste
(http://www.debian.org/MailingLists/subscribe); računalna arhiva se
nalazi među arhivama Debianovih mailing lista
(http://www.debian.org/Lists-Archives/).
11.3. Veći prilozi
------------------
Ovom dokumentu su pridonijeli mnogi, mnogi korisnici i razvijatelji
Debiana. Osobitu paľnju zasluľuje Michael Schmitz (podrąka za m68k),
Frank Neumann (prvotni autor Debian Installation Instructions for
Amiga
(http://www.informatik.uni-oldenburg.de/~amigo/debian_inst.html)),
Arto Astala, Eric Delaunay (informacije o SPARC-u), Tapio Lehtonen i
Stéphane Bortzmeyer za brojne ispravke i dodatke.
Izuzetno koristan tekst i informacije pruľio je FAQ za mreľno dizanje
Jima Minthe (ne postoji URL), Debian FAQ
(http://www.debian.org/doc/FAQ/), Linux/m68k FAQ
(http://www.linux-m68k.org/faq/faq.html), Linux for SPARC Processors
FAQ (http://www.ultralinux.org/faq.html), Linux/Alpha FAQ
(http://www.alphalinux.org/faq/FAQ.html) i drugi. Odrľavatelje tih
slobodno dostupnih i bogatih izvora informacija ne smijemo zaboraviti.
11.4. Priznanje zaątitnih znakova
---------------------------------
Svi zaątitni znakovi su vlasniątvo vlasnika tih zaątitnih znakova.
-------------------------------------------------------------------------------
Instaliranje Debian GNU/Linuxa 2.2 za Motorola 680x0
Bruce Perens
Sven Rudolph
Igor Grobman
James Treacy
Adam Di Carlo
verzija 2.2.19, 22. 11. 2000.